„Nismo na začelju EU-a već napredujemo. Pretekli smo sigurno Bugarsku i Rumunjsku, lovimo korak s drugim članicama poput Slovačke i Češke, gdje je prosječni BDP narastao s 61 posto na 72 posto prosjeka EU-a“, izjavio je bivši ministar Pavić tijekom rasprave o „Okvirnom sporazumu između Hrvatske i Švicarske o provedbi drugog švicarskog doprinosa odabranim državama članicama EU“
Uz to, Hrvatska je u plusu od 10 milijardi eura kada se gledaju svi europski fondovi, dok je Vlada do 2030. osigurala paket od 25 milijardi eura, dodao je Pavić
Iako nije članica EU-a, Švicarska u europski proračun uplaćuje 1,3 milijarde švicarskih franaka namijenjenih za 13 država, radi smanjena socijalnih i ekonomskih nejednakosti. Dio tog novca, 45 milijuna franaka, primit će i Hrvatska.
Većina saborskih klubova podržat će prijedlog Okvirnog sporazuma, no iz redova oporbe moglo se čuti da primanje švicarske pomoći dokazuje da je Hrvatska siromašna zemlja, inače ne bi bila među državama primateljicama sredstava.
„Netko će reći da se poklonjenim francima ne gleda u zube. No, ja ću reći je je to najbolji pokazatelj da smo nerazvijeni, siromašni, na začelju, da smo ono što je Kosovo bilo u Jugoslaviji, regija kojoj se šalje pomoć“, rekla je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović.
Hrvatska je uništila sve privredne grane koje su mogle povećati izvoz, poput brodogradnje, napomenula je Peović i upozorila da bi se Hrvatska mogla pretvoriti u „europske Karibe, odnosno zemlju s jeftino plaćenom radnom snagom, čije se stanovnike gura u struke sa slabim i sluganskim vještinama“.
Oko 23 milijuna franaka uložit će se u razvoj Gorskog kotara
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Spomenka Đurić kazala je da će se najveći dio tih sredstava, oko 23 milijuna franaka, uložiti u razvoj Gorskog kotara
„Poboljšat će se opskrba i kvaliteta pitke vode u Gorskom kotaru, kao i infrastruktura za tretman otpadnih voda, a treba spomenuti i uvođenje mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije“, rekla je Đurić.
Za programe palijativne skrbi, odnosno na poboljšanje kvalitete života pacijenata i članova njihovih obitelji, utrošit će se 5,5 milijuna franaka, dok još 7,6 milijuna ide na program razvoja transparentnosti i organizacija civilnog društva.
SDP-ov zastupnik Boris Lalovac smatra da Hrvatska od predloženog sporazuma može imati koristi ako će se uključiti u znanstveno-istraživačke projekte putem kojih će hrvatski građani stjecati nova znanja i vještine.
„Ovakvi programi dobri su za male zemlje. Osim postavljanja nekih vodovodnih cijevi, mi od Švicaraca možemo dobiti 'know how', znanje, informacije, istraživanje, pa u konačnici, kroz veću produktivnost, i povećanje plaća“, istaknuo je.
Davor Dretar (Domovinski pokret) upozorio je da nisu predviđena sredstva za upravljanje migracijama i povećanje javne sigurnosti, dok Dalija Orešković (Klub Centra i Glasa) dodaje da u prijedlogu sporazuma nedostaje provedbeni okvir koji će definirati tko će, kada i na koji način pripremati projekte.