Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike EU za napuštanje korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.
U razvoju više od 60 projekata obnovljivih izvora energije
Najprije su 2018. u redovni pogon ušle bioelektrane-toplane na šumsku biomasu – BE-TO Osijek i BE-TO Sisak.
Od 2019. do 2022. u HEP-ov proizvodni portfelj uključene su sunčane elektrane Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci i Obrovac, a 2021. Vjeroelektrana Korlat.
Pred ulaskom u pogon su sunčane elektrana Donja Dubrava, Radosavci i Jambrek.
U tijeku su radovi na izgradnji male hidroelektrane Otočac, a uskoro počinje izgradnja sunčane elektrane Črnkovci, prve u nizu elektrana koje će se izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave.
Tijekom 2023. provest će se postupci nabave za izgradnju još šest sunčanih elektrana, od kojih je najveća SE Korlat, vrijedna 80 milijuna eura i priključne snage 75 MW.
HEP u različitim fazama razvoja ima oko 60 projekata OIE ukupne snage oko 1544 MW i procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,6 milijardi eura. Među njima su, osim pretežno sunčanih elektrana, i vjetroelektrane Bradarića kosa i Zelovo.
Uvođenje novih tehnologija
U HEP-u se prate i sve novije tehnologije.
U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis.
Nova tri baterijska sustava planiraju se na Unijama i Lošinju te pokraj KTE Jertovec, gdje se u sklopu projekta ''Dolina vodika Sjeverni Jadran'', planira i izgradnja prvog elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 MW.