U HZJZ-u je završeno sekvencioniranje uzoraka pristiglih proteklih nekoliko tjedana koji pokazuju da još nemamo arkturusa u Hrvatskoj, izjavio je Capak na konferenciji za novinare u povodu Svjetskog i Europskog tjedna cijepljenja.
Objasnio je da se arkturus naglo počeo širiti pa ga se zato motri, no nema potvrde da izaziva težu kliničku sliku od ostalih podvarijanti omikrona. Izgleda da kod djece može izazvati konjuktivitis, ali to još nije stručno potvrđeno.
Potreban je oprez u slučaju da se pojavi neki maligniji soj koronavirusa, no za sada nema potrebe za panikom niti potenciranjem trenutnog stanja sa covidom, poručio je.
Uskoro bi se trebao održati sastanak Odbora za hitna stanja i prekogranične prijetnje Svjetske zdravstvene organizacije, na kojemu će se odlučivati o proglašenju kraja pandemije.
No, to je, kaže Capak, samo administrativno pitanje jer je "koronavirus došao da ostane". Dobro je što je većina ljudi stekla imunitet cijepljenjem ili preboljenjem covida, tako da će i efekti zaraze biti sve slabiji ako u cirkulaciji ostane trenutno dominantni omikron.
Rekao je kako je u Hrvatskoj cijepljenje protiv covida trenutno na niskoj razini, jako malo ljudi se cijepi. Razgovara se i o tome da cijepljenje protiv covida bude sezonsko, kao protiv gripe.
"Covid se širi i ljeti, za razliku od gripe. Teško će to biti sezonsko cjepivo, ali i o tome se razmišlja", rekao je Capak na konferenciji posvećenoj podizanju svijesti o važnosti cijepljenja.
Capak je iznio i podatak da je ove godine utrošeno blizu 400.000 doza cjepiva protiv gripe, a nabavljeno ih je skoro 700.000. Iako nije potrošeno svo nabavljeno cjepivo, u cijepljenju protiv gripe prisutan je uzlazni trend.
Cijepni obuhvat djece u porastu
Pozdravio je što u Hrvatskoj cijepni obuhvat ponovno raste i približava se brojkama iz 2019. godine, nakon što je u pandemijskim godinama - 2020. i 2021. smanjena procijepljenost djece obaveznim cjepivima.
Naime, preliminarni podaci HZJZ-a za 2022. pokazuju da je cijepni obuhvat protiv morbila, rubele i parotitisa došao na 91,04 posto i približava se pretpandemijskom razdoblju, kada je iznosio 93 posto.
Capak je rekao da se razmišlja o uvođenju cjepiva protiv vodenih kozica, ali i HPV-a u obavezni kalendar cijepljenja.
"Već se niz godina razmišlja i da cjepivo protiv HPV-a postane obavezno. No, to je kod nas vezano uz određena svjetonazorska pitanja, a prisila ne donosi dobro, bolja je edukacija", poručio je Capak.
Državna tajnica Marija Bubaš istaknula je kako je dobna granica za primanje tog cjepiva sada smanjena na devet godina, a predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslav Venus ustvrdio je da se u zadnjih deset godina sve više djevojčica, ali i dječaka cijepi protiv HPV-a.
Na pitanje utjecaja antivakserskih stajališta na obavezno cijepljenje djece, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike "Dr. Fran Mihaljević" Goran Tešović rekao je kako nije uočeno da su ti stavovi tijekom pandemije značajno utjecali na stajališta roditelja prema obaveznom cijepljenju djece.
Izvijestio je i o rezultatima istraživanja o raspoloženju roditelja da cijepe svoju djecu protiv covida. Istraživanje, provedeno na uzorku od oko 800 roditelja iz Zagreba, Splita i Osijeka, pokazalo je da je zanemariv broj roditelja cijepio svoje dijete protiv covida.
Zanimljivo je, kaže, kako nema većih razlika između stajališta roditelja u sva tri grada, pokazalo se i da stavovi roditelja o cijepljenju nisu ovisni o prihodima niti obrazovanosti roditelja. Uočene varijable bile su vezane uz procijepljenost samih roditelja i njihovo povjerenje u epidemiološke mjere.