Svjetska banka je tako korigirala na više procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu, s obzirom da je početkom 2023. prognozirala da će hrvatski BDP porasti za 0,8 posto.
"Gospodarska aktivnost u središnjoj Aziji i Europi, pa tako i u Hrvatskoj, u 2023. će se vjerojatno zadržati na skromnoj razini zbog posljedica ruske invazije na Ukrajinu, ustrajno visoke inflacije i sve oštrijih uvjeta financiranja", istaknuli su iz Svjetske banke u izvješću o gospodarskim aktualnostima u regiji Europe i središnje Azije, objavljenom u četvrtak.
Prema izvješću, u razdoblju nakon 2023. rast hrvatskoga gospodarstva krenuti put postupnog oporavka usporedno sa smanjenjem neizvjesnosti, uz pretpostavku normalizacije cijena na tržištu energenata, otklanjanja preostalih uskih grla u opskrbi i poboljšanja vanjskog okruženja.
Kao rezultat toga, u Svjetskoj banci očekuju da će gospodarski rast u razdoblju 2024.-2025. ojačati i dostići prosječnih 2,9 posto, što će se pozitivno odraziti na kretanja na tržištu rada, uz rast zaposlenosti, a pad stope nezaposlenosti ispod 6,5 posto do 2025. godine.
Nakon što je stopa inflacije u Hrvatskoj lanjskog studenog dosegnula vrhunac od 13,5 posto, iz Svjetske banke procjenjuju da će u 2023. pasti na prosječnih 7,2 posto.
Rast u regiji 1,4 posto, no izgledi i dalje krajnje neizvjesni
Iz Svjetske banke u izvješću o gospodarskim aktualnostima u regiji Europe i središnje Azije očekuju da će regionalni rast u 2023. dosegnuti 1,4 posto, što je znatno bolje od prethodno očekivanih 0,1 posto.
"Pozitivna, mada duboko zatomljena gospodarska aktivnost u ovoj godini odraz je blažeg pada ruskog i poboljšanja izgleda za ukrajinsko gospodarstvo. Tijekom 2024. i 2025. regionalni rast će se povećati za prosječno 2,7 posto, zahvaljujući ublažavanju inflacije, oporavku domaće potražnje i poboljšanju vanjskog okruženja", očekivanja su Svjetske banke.
No, napomenuli su da su izgledi za regiju i dalje krajnje neizvjesni, pa rast u 2023. može biti i slabiji, na što može utjecati dodatna eskalacija rata u Ukrajini, daljnji rast cijena hrane i energenata, ubrzanje rasta kamatnih stopa u svijetu ili regiji, a tu su i potencijalni negativni efekti aktualnih zbivanja u bankovnim sustavima nekih razvijenih gospodarstava.
Iz Banke procjenjuju da će ukrajinsko gospodarstvo ove godine porasti za 0,5 posto, nakon što je lani, uslijed ruske agresije na zemlju, zabilježilo strmoglav pad od 29,2 posto.
"Iako je Ukrajina uslijed invazije platila golem gospodarski danak, ponovno otvaranje ukrajinskih luka na Crnome moru i nastavak trgovine žitaricama, baš kao i znatna donatorska potpora, idu na ruku jačanju gospodarske aktivnosti u tekućoj godini", napisali su iz Svjetske banke.
Njihova je najnovija procjena da su troškovi obnove i oporavka u Ukrajini porasli na 411 milijardi dolara, što više nego dvostruko nadilazi veličinu ukrajinskog predratnog gospodarstva iz 2021.
U 2022. najviša razina inflacije među svim regijama svijeta u razvoju
Svjetska banka je podsjetila da je uslijed naglog porasta potrošačkih cijena, ponajprije hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije u gospodarstvima u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije skočila krajem 2022. na čak 15,9 posto, dosegavši time najvišu razinu u više od 20 godina, ali i najvišu razinu među svim regijama svijeta u razvoju.
Glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Ivailo Izvorski je upozorio da visoka stopa inflacije pogađa najsiromašnije segmente stanovništva kudikamo teže od onih najbogatijih,
"Radi bolje zaštite ranjivih skupina i poticanja gospodarskog rasta, u javnim politikama valjalo bi povesti računa o razlikama u utjecaju inflacije na različite dohodovne razrede i posegnuti za točnijim pokazateljima kako bi se odredio stvaran trošak visokih cijena za one najsiromašnije”, smatra Izvorski.
Tako su iz Svjetske banke podsjetili da su vlade zemalja diljem regije na krizu životnih troškova odgovorile uvođenjem socijalne pomoći i subvencija, no uz ocjenu da teret krize životnih troškova nije ravnomjerno raspoređen.
"Javne politike u kojima se ne vodi računa o različitim stopama inflacije s kojima se suočavaju pojedina kućanstva vjerojatno će uroditi neodgovarajućom potporom ranjivim skupinama i u konačnici se mogu pokazati neučinkovitima i manje djelotvornima. Stoga se preporučuje odmak od indeksa potrošačkih cijena (IPC-a) kao ustaljenog mjerila inflacije kako bi se točnije odredili stvarni životni troškovi najsiromašnijih građana. To je od presudne važnosti za osmišljanje boljih politika poticanja rasta i ublažavanja siromaštva", smatraju u Svjetskoj banci.
Osvrnuli su se i na Hrvatsku, napisavši da je porast inflacije smanjio kupovnu moć kućanstava, pogotovo kad je riječ o najsiromašnijoj petini stanovništva. "Hrvatske vlasti djelomično su spriječile teže posljedice globalnog skoka cijena energenata i hrane tako što su tijekom 2022. i početkom 2023. donijele nekoliko paketa pomoći. Ti paketi uključuju ograničenje cijena električne energije, plina i određenih prehrambenih proizvoda, kao i ciljane novčane naknade na najranjivije segmente društva", podsjetili su iz Banke.