Predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare pojasnio je kako je "jedino najskuplja košarica u duhu tradicije i pokriva ono što bi u normalnim okolnostima trebalo biti dostupno svim građanima, srednja već pomalo odstupa od toga i traži neke kompromise dok najskromnija omogućava najmanje dostojno obilježavanje što se tiče blagdanskog stola".
Ove godine u uvjetima vrlo visokoga rasta cijena inflacija bilježi rast od 10,6 posto, a hrana je poskupjela za 15,3 posto, lani i blizu 20 posto, upozorio je Sever dodavši kako se košarice slažu za potrebe blagdanskog stola za tročlanu obitelj za četiri dana. Bilježi se značajno poskupljenje suhomesnatih proizvoda i kvalitetnijeg mesa kao i ribe.
Najskuplja obuhvaća najkvalitetniju ribu za Veliki petak, primjerice bakalara, uskrsne šunke, odnosno janjetinu ili teletinu, kolače i piće. Kod srednje košarice se već rade kompromisi, opredjeljujemo se za rolanu šunku u mrežici i jeftiniju ribu, odnosno odojak ili srednja kvaliteta mesa. Što se tiče najjeftinije, radi se hrpa ustupaka pa se uzima srdela kao najjeftinija, kokoš, lopatica te najskromnije piće i kolači, kaže Sever.
Ne zaboravimo na one koji jedva spajaju kraj s krajem
Nažalost, postoji i skupina građana koja si neće moći priuštiti ni najskromniju blagdansku košaricu, jer jedva spajaju kraj i početak mjeseca i to se ne smije zaboraviti, upozorio je.
Dodao je kako je u Hrvatskoj stanje posebno teško za umirovljenike, jer prosječna mirovina ne uspijeva pokriti ni osnovne životne troškove, kao ni pojedine plaće kao što je minimalna od 560 eura neto do medijalne od 930 eura koje prima više od 800.000 zaposlenih. Uz više od 1,2 milijuna umirovljenika jasno je da najveći dio građana ne može dostojno obilježiti blagdane, istaknuo je Sever.
Upitan o cijeni ovogodišnje u odnosu na uskrsnu košaricu prethodnih godina, Sever je rekao da su razlike velike i gotovo su neusporedive, a značajne su već od prošlog Uskrsa. Građani se doista trude kako bi i u takvim uvjetima dostojno proveli blagdane, dodao je Sever.
Također je, odgovarajući na novinarski upit, pojasnio kako se košarica računa na temelju potreba tročlane obitelji, jer četveročlana više nije hrvatska zbilja od popisa stanovništva iz 2011. kada je ustanovljeno da prosječna hrvatska obitelj jedva doseže tri člana. To je prava slika hrvatske zbilje, upozorio je podsjetivši, među ostalim, na problem iseljavanja radno aktivnog stanovništva i niske cijene rada.