Čelnici država članica također su pozvali u svojim zaključcima usvojenim prvog dana svog dvodnevnog samita Vijeće EU-a i Europski parlament da “što prije postignu dogovor o svim relevantnim prijedlozima za ubrzanje zelene tranzicije i da bez odgode nastave rad na predloženoj reformi dizajna tržišta električne energije kako bi se usvojila do kraja 2023. godine”.
Europska komisija je prošli tjedan predložila reformu tržišta električne energije, čiji je cilj kroz dugoročne ugovore osigurati stabilnost cijena i potaknuti investicije u obnovljive izvore energije.
U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije, već umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.
Jedna od tema rasprave bila je i uloga nuklearne energije u zelenoj tranziciji, oko čega među članicama nema ni približno suglasnosti. Francuska s jedne strane predvodi zemlje koje su zauzimaju da se i nuklearna energija tretira kao zelena, što bi donijelo određene pogodnosti kod investiranja u tu vrstu energije. S druge strane, brojne države se protive tome. Pozicija zajedničkih institucija EU-a jest da to pitanje spada u isključivu nadležnost država članica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare izjavila je da “nuklearna energija može igrati ulogu u dekarbonizaciji”, ali da će samo “tehnologije s nultom emisijom koje se smatraju strateškim za budućnost - poput solarnih panela, baterija - imati puni pristup prednostima i koristima od europskih propisa i da je to slučaj s naprednim nuklearnim tehnologijama u nekim područja, ali ne svima".
Europsko vijeće vodilo je i opsežnu raspravu o jačanju dugoročne konkurentnosti europskog gospodarstva. Čelnici EU-a pozvali su da se nastavi rad na osiguranju dugoročne konkurentnosti europskog gospodarstva.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je tri prioriteta u tom području - smanjenje administrativnog opterećenja, veća ulaganja u inovacije te više sredstava za istraživanje i razvoj.
Čelnici EU-a također su se zauzeli za jačanje unije tržišta kapitala, što je, uz dovršetak bankovne unije, prema riječima predsjednice Komisije, ključno za privlačenje privatnih ulaganja. “Ali, potrebna su nam i javna ulaganja, zbog čega su nam potrebne održive javne financije, koje će donijeti reforma gospodarskog upravljanja EU-a”, rekla je von der Leyen.