U tom se dokumentu, usvojenom velikom većinom u Europskom parlamentu, ističe da je ključno da Azerbajdžan i Armenija postignu mirovni dogovor.
Dvije strane o tome ne razgovaraju otkako je Azerbajdžan prošlog rujna organizirao prekogranične napade velikih razmjera koje je Erevan opisao kao ničim izazvanu agresiju.
Žarište sukoba je regija Nagorno-Karabah, međunarodno priznati dio Azerbajdžana čije stanovništvo čine etnički Armenci.
Izvješće poziva na sigurnost tamošnjeg armenskog stanovništva, brz i siguran povratak svih izbjeglica i raseljenih te izražava zabrinutost zbog blokade takozvanog Lačinskog koridora, pozivajući vlasti u Bakuu da osigura slobodno kretanje kroz taj prolaz.
Osuđuje se i uništavanje kulturne, vjerske i povijesne baštine i poziva na hitno djelovanje po tom pitanju putem misije UNESCO-a u regiji. Traži se i slanje civilne misije EU-a na ratom pogođeno područje.
Zovko, potoredsjednica vanjskopolitičkog odbora EP, smatra da Europska unija mora iskoristiti geopolitički trenutak da djeluje na području južnog Kavkaza kao iskreni posrednik te da kroz preventivnu diplomaciju spriječi da se sukobi između dviju država nastave.
Naglasila je kako je riječ o sukobu koji je tri desetljeća bio zamrznut, bez ikakvih pomaka, te da je Europa podbacila po tom pitanju jer spor nije smio dovesti do „surove” nasilne konfrontacije.
EU ne smije ponoviti te greške i dopustiti zloćudnim akterima da iskoriste njezinu pasivnost za stjecanje utjecaja u toj regiji, upozorava se u izvješću.
Zovko smatra da Hrvatska sa svojim iskustvom Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja može poslužiti kao izvanredan primjer „liječenja poslijeratnih rana” i postizanja prava manjina te da su hrvatska diplomacija i ona kao eurozastupnica uvijek spremni podijeliti iskustva i znanja.
Izvješće Željane Zovko o stanju odnosa između EU-a i Azerbajdžana prvo je takvo u pet godina. Zovko je za Hinu rekla kako je ono značajno zbog trenutka s kojim se Europa suočava i u kojem diversificira svoje energetske snabdjevače i zadovoljna je što je dobilo široku podršku cijelog političkog spektra.
Iako je Azerbajdžan u ovom trenutku strateški partner Europe, EU mora postaviti minimum standarda za odnose s tom zemljom koju se često optužuje za kršenja ljudskih prava, rekla je Zovko (HDZ, EPP).
„Iako je u interesu EU-a graditi na strateškoj suradnji i gospodarskoj integraciji s Azerbajdžanom, također bi trebao nastaviti promicati ljudska prava i demokratske standarde u zemlji. Poštivanje slobode govora i prava manjina također doprinosi mirnom suživotu i sigurnosti svih u južnom Kavkazu“, rekla je Zovko u raspravi koja se održala dan ranije.
Izglasano izvješće Komisiji će služiti kao putokaz tijela koje predstavlja europske građane, rekla je Zovko. Ono između ostalog sadrži osvrte na stanje ljudskih prava, medijskih sloboda, civilnog društva i prava žena u Azerbejdžanu.
Zastupnici je potonje pitanje posebno važno jer smatra da su žene „pokretač promjena” u društvima poput azerbajdžanskog.