Istraživanje o tome kako financijska pismenost utječe na financijsku spremnost za mirovinu provedeno je tijekom prošle godine na 1.000 ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, a pokazalo je i da se 43 posto građana u mirovini planira dodatno financijski osloniti na nekog člana obitelji, a 40 posto ih smatra kako će u mirovini ovisiti ili već i sad ovise o tuđoj pomoći.
Prema istraživanju, tek se manji dio građana pri planiranju mirovine, uz obvezno mirovinsko osiguranje, oslanja na druge mogućnosti štednje za mirovinu te u nedovoljnoj mjeri razmišlja o drugim izvorima prihoda.
Kako su naveli iz Hanfe, hrvatski mirovinski sustav razmjerno je kompleksan s obzirom na to da ga čine tri stupa, pa je stoga za osobe koje su u fazi aktivnog planiranja svoje mirovine ili se spremaju odlučivati o izboru mirovine vrlo važno adekvatno se informirati o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te mogućnostima i pravima koje imaju i mogu ostvariti u njegovu okviru.
Mirovinska pismenost uključuje poznavanje nacionalnog sustava mirovinskog osiguranja kao i individualnu spremnost i odgovornost u planiranju mirovinskih primanja. Stoga je ona dio šire financijske pismenosti i preduvjet je za donošenje odgovarajućih financijskih odluka o mirovini, napomenuli su.
Prema Hanfinom istraživanju, ukupna ocjena financijske pismenosti građana u dobi od 50 do 65 godina iznosila je 12,2 od maksimalnih 20 bodova.
"To pokazuje kako su ispitanici u prosjeku dali točan, odnosno poželjan odgovor na ukupno 61 posto postavljenih pitanja, što je za dva postotna boda više od financijske pismenosti svih punoljetnih građana Hrvatske prema ispitivanju OECD-a iz 2019."; istaknuli su iz Hanfe.
Visoko teorijsko znanje nije praćeno jednako odgovornim financijskim ponašanjem
Pritom, kod ispitanika je zabilježena visoka razina financijskog znanja i poznavanja temeljnih financijskih pojmova i usluga (71 posto). No, visoko teorijsko poznavanje svijeta financija nije praćeno jednako visokim i odgovornim financijskim ponašanjem (62 posto) te odnosom prema novcu (40 posto), a slični se odnosi uočavaju i kada je riječ o ukupnoj populaciji, napisali su iz Hanfe.
Relativno niska ocjena razine financijskog ponašanja u odnosu na znanje, pojašnjavaju, može se objasniti činjenicom da na financijsko ponašanje utječe i financijska situacija pojedinca.
Tako primjerice, unatoč tome što čak 62 posto ispitanika planira svoj mjesečni budžet, a 78 posto ih prije kupnje razmisli može li si priuštiti određeni proizvod ili uslugu, čak 44 posto ispitanika nije otporno na financijske šokove te ne bi moglo pokriti nenadani trošak u visini mjesečnih primanja, apostrofirano je.
"Stoga je važno naglasiti kako ti rezultati ne odražavaju samo subjektivnu percepciju novca i upravljanja financijama, već i objektivne okolnosti, ponajprije u vidu nedostatne razine prosječnog dohotka u mirovini u visini od tek oko 40 posto prosječne plaće, koja onemogućava umirovljenicima da primjerenije upravljaju svojim financijama kroz primjerice aktivnu štednju i osiguravanje financijske otpornosti na šokove", ocijenili su iz Hanfe.
Takav odnos, odnosno nerazmjer relativno visoke razine financijskog znanja u odnosu na nisku razinu primjene tih znanja kroz primjereno i odgovorno financijsko ponašanje i odnosa prema novcu, vidljiv je međutim i kod mlađih dobnih skupina, rezultate čijeg je ispitivanja razine financijske pismenosti Hanfa objavila u 2022. godini, dodali su.
Čak 35 posto ispitanika u dobi od 50 do 65 godina umirovljeno
Istraživanje je pokazalo i da je čak 35 posto ispitanika u dobi od 50 do 65 godina umirovljeno, a više od polovine ih je otišlo u prijevremenu starosnu mirovinu.
Tek manji dio ispitanika u mirovini ostvaruje neki prihod i izvan sustava obaveznog mirovinskog osiguranja, u okviru kojeg mirovinu ostvaruje 91 posto svih umirovljenika. Dodatni izvori prihoda uglavnom se ostvaruju kroz daljnji rad tijekom mirovine (24 posto), dok je oslanjanje na dobrovoljnu mirovinsku štednju (pet posto) bitno manje zastupljeno.
Prema istraživanju, tek se pet posto osoba u mirovini oslanja na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih pet posto na povremeni prihod od njihove prodaje. No, unatoč tim više ili manje dostupnim mogućnostima za dopunu primanja iz obveznog mirovinskog sustava, gotovo 41 posto ispitanika u mirovini se mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.
I osobe koje su još u fazi planiranja i štednje za mirovinu također u nedovoljnoj mjeri razmišljaju o drugim izvorima prihoda pored obveznog mirovinskog osiguranja.
"Navedeno je posebno zanimljivo s obzirom na to da najveći broj ispitanika smatra da bi im mjesečna primanja nakon umirovljenja za ugodan život trebala iznositi između 5.000 i 7.000 kuna , što je gotovo dvostruko veći iznos od trenutačne prosječne mirovine", apostrofirali su iz Hanfe.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da se tek manji dio građana pri planiranju mirovine oslanja na druge mogućnosti štednje za mirovinu, ponajprije na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Iako vrlo visoki udio građana (84 posto) zna da postoji dodatni treći mirovinski stup i da je on dobrovoljan, njih 43 posto koji su u fazi planiranja mirovne uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju ili to za njih čini poslodavac.
Životno osiguranje posjeduje tek 22 posto ispitanika
Od ostalih financijskih usluga, osobe starije dobi najčešće koriste osiguranje, i to poglavito dopunsko ili dodatno zdravstveno osiguranje (92 posto) odnosno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (58 posto), naveli su iz Hanfe.
"Ostali oblici osiguranja bitno se manje koriste. Pa tako životno osiguranje, koje također može biti jedan od dodatnih izvora sredstava u mirovini, posjeduje tek 22 posto ispitanika, a to je ujedno izvor sredstava za tek četiri posto osoba koje su već u mirovini", napomenuli su.
Nepravovremeno i neadekvatno planiranje i dugoročna štednja za mirovinu, upozoravaju iz Hanfe, negativno utječe na financijsku otpornost umirovljenika. Prema istraživanju više od polovine umirovljenih ispitanika ne bi moglo pokriti nenadani trošak u visini ukupnih mjesečnih primanja kućanstva bez zaduživanja, odnosno čak 39 posto ispitanika u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda ne bi moglo pokrivati mjesečne troškove kućanstva dulje od mjesec dana.
Iz Hanfe su upozorili i da su osobe starije životne dobi sve češće žrtve financijskih prijevara, pa tako i čak osam posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. Stoga izuzetno važno upozoravati i informirati građane o vrstama i oblicima prijevara te znakovima koji na njih ukazuju, poručili su.
Zaključno, iz Hanfe su ocijenili da rezultati provedenog ispitivanja pokazuju kako postoji prostor za daljnje unaprjeđenje mirovinske, ali i ukupne financijske pismenost ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, dodajući da je vrijeme koje se provodi u mirovini relativno dugo, u Hrvatskoj oko 21,3 godine, zbog čega je nužno što ranije započeti sa štednjom za budućnost.
No, to predstavlja velik izazov s obzirom na to da mladi općenito slabo razmišljaju o mirovini, pa je stoga edukacija o mirovini važna za sve dobne skupine, u cilju čega je Hanfa pripremila četiri edukativna letka - "Dobrovoljna mirovinska štednja“, "Vrste mirovina“, "Isplata mirovine iz 2. stupa“ i "Koraci do mirovine“.