„Danas plaćamo tešku cijenu toga što nismo naučili lekciju Drugog svjetskog rata”, rekao je Nauseda u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu.
„Ne kažnjavajući sovjetske zločine Rusiji smo omogućili da danas slavi i opravdava ratne zločince” kroz svoju „distorziranu viziju Drugog svjetskog rata”, rekao je.
Nauseda, bivši bankar koji je predsjednik Litve od 2019. godine, pred eurozastupnicima je govorio o Baltičkom putu, mirnom političkom prosvjedu 23. kolovoza 1989. na kojem se oko dva milijuna ljudi iz Estonije, Litve i Latvije primilo za ruke u 650 kilometara dugom lancu, prosvjedujući protiv sovjetske diktature.
„Moramo ponovno stati, s rukom u ruci kao u sovjetskim vremenima, i pokazati hrabrost bez granica”, rekao je Nauseda.
On smatra kako se „bolna povijest” ne smije ignorirati jer čuvanje sjećanja na mračna vremena čini sadašnja društva snažnijim i otpornijim.
„Moramo zaustaviti ruski ciklus laži”, rekao je, pozvavši na jačanje sankcija Rusiji, osnivanje suda za ruske ratne zločine te na korištenje zamrznute ruske imovine za izgradnju Ukrajine.
Litva, zemlja s oko 2,8 milijuna stanovnika, ima povijesno iskustvo borbe protiv ruskog imperijalizma, a potom i sovjetske diktature. Carska Rusija gušila je litavski identitet, a u vrijeme SSSR-a stotine tisuća njezinih stanovnika izbjeglo je u inozemstvo.
Stoga ne čudi što ta mala zemlja, susjeda ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije, u odnosu na svoju veličinu neproporcionalno podržava Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
Litva je ugostila oko 74 tisuća ukrajinskih izbjeglica, a država i njezini stanovnici su dosad Ukrajini pomogli s oko 800 milijuna eura za vojnu i drugu pomoć. Litavci su između ostalog prikupili sredstva za turski vojni dron Bayraktar, no turski proizvođač potom im ga je donirao besplatno.
Prošli mjesec Litavci su skupili 14 milijuna eura kako bi Ukrajini kupili 14 radara za zračni nadzor.
„U ova ključna vremena moramo učiniti sve što možemo da osiguramo našu podršku ukrajinskom narodu“, rekao je tada Nauseda, na skupu zadnjeg dana akcije koji se poklopio s godišnjicom početka ruske agresije na Ukrajinu.
Litva je bila i prva članica EU-a koja je prestala uvoziti ruski plin. U utorak u Strasbourgu litavski predsjednik rekao je da je njegova zemlja dala 1,5 posto BDP-a za pomoć Ukrajini, naglasivši kako će se ta pomoć nastaviti.