Statini su najčešće propisivani lijekovi za snižavanje kolesterola koji pomažu u snižavanju onoga što je poznato kao "loš" kolesterol (LDL) u krvi. Više od 90 posto odraslih koji uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola koriste statine, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, prenio je CNN.
Statini se smatraju sigurnima i učinkovitima, ali postoje milijuni ljudi koji ih ne mogu ili ne žele uzimati.
Kod nekih ljudi uzrokuje intenzivnu bol u mišićima.
Ranija istraživanja su pokazala da između 7 i 29 posto pacijenata koji trebaju sniziti kolesterol ne podnose statine, prema dr. Stevenu Nissenu, kardiologu i istraživaču na klinici Cleveland i koautoru nove studije.
"Vidim srčane bolesnike koji dolaze s užasnim povijestima bolesti, višestrukim infarktima, ponekad operacijom premosnice, mnogo stentova i kažu: 'Doktore, probao sam više statina, ali kad god uzmem statin, bole me mišići ili su slabi. Ne mogu hodati uz stepenice. Jednostavno ne mogu tolerirati te lijekove'".
"Potrebne su nam alternative za te pacijente", kaže Nissen.
Liječnici imaju nekoliko opcija, uključujući ezetimib i inhibitore PCSK9.
Bempedoatna kiselina, koja se prodaje pod imenom Nexletol, osmišljena je posebno za liječenje pacijenata koji ne podnose statine.
Učinci lijeka na zdravlje srca nisu bili u potpunosti ocijenjeni sve do ovog velikog ispitivanja.
Novu studiju djelomično je financirao Esperion Therapeutics, proizvođač Nexletola.
Studijom, koja je predstavljena u subotu na godišnjem znanstvenom zasjedanju Američkog koledža za kardiologiju i Svjetskog kardiološkog kongresa, Nissen i suradnici obuhvatili su 13.970 pacijenata iz 32 zemlje.
Kod svih pacijenata postojala je netolerancija statina, obično zbog nuspojava na mišićno-koštanom sustavu.
Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije skupine od kojih je jedna dobivala bempedoatnu kiselinu, a druga placebo - tvar bez učinka.
Znanstvenici su pratili te pacijente gotovo pet godina i utvrdili da se bempedoatna kiselina dobro podnosi i da je postotak smanjenja "lošeg" kolesterola bio veći s bempedoatnom kiselinom nego s placebom 21,7 posto.
Rizik od kardiovaskularnih događaja – uključujući smrt, moždani ili srčani udar bio je 13 posto manji s bempedoatnom kiselinom nego s placebom.
U skupini koja je uzimala bempedoatnu kiselinu bilo je nešto više slučajeva gihta i žučnih kamenaca u usporedbi s ljudima koji su uzimali placebo.
Bempedoatna kiselina nije imala primijećen učinak na smrtnost, ali to može biti zato što je razdoblje promatranja bilo prekratko da bi se moglo reći je li imala takav utjecaj.
Ranija ispitivanja na statinima pokazala su isto i tek nakon više studija o statinima znanstvenici su uspjeli pokazati utjecaj na smrtnost.
“Statini su zlatni standard. Oni su kamen temeljac. Svrha ove studije nije bila zamijeniti statine, već omogućiti alternativnu terapiju za ljude koji ih jednostavno ne mogu uzimati”, kaže Nissen.