Gotovo tri četvrtine nastavnika osjeća se nesigurno u vlastite sposobnosti pružanja pomoći đacima s mentalnim poteškoćama, a to smatraju svakodnevnim dijelom svog posla i već su bili u situaciji da su individualno razgovarali s nekim učenikom o problemu povezanom s njegovim mentalnim zdravljem.
Tek svaki treći (37,1 posto) anketirani učitelj i profesor u hrvatskim osnovnim i srednjim školama zna prepoznati simptome depresivnosti kod učenika kao i depresivnost povezanu s konzumacijom alkohola ili suicidalnim mislima.
Ovo su podaci istraživanja “Mentalnozdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) prezentirani u petak na 1. konferenciji školskih psihologa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji bi zvonili na uzbunu i u neka bolja vremena, a kamoli ne sada, usred rata u Europi, pandemije kojoj još nije stigao kraj, klimatskih promjena…
Istraživanje otkriva neugodnu stvarnost: dok svaki četvrti učenik u hrvatskim školama pati od anksioznih smetnji koje često prerastu u depresivne poteškoće pa i kliničku depresiju praćenu samoozljeđivanjem i suicidalnim mislima, većina nastavnika ne zna kako prepoznati zabrinjavajuće znakove i kako pružiti psihološku prvu pomoć mladima piše za Večernji list Nataša Vlašić Smrekar.