U ponedjeljak će se održati sastanak u okviru dijaloga Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom EU-a. Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik za dijalog Srbije i Kosova razgovarat će najprije zasebno sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, a nakon toga predviđen je zajednički sastanak.
Riječ je o jednom od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.
“Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih”, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.
Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.
Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.
Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.
Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.
“Obje strane su svjesne da u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu ne smijemo dopustiti da Rusija destabilizira Zapadni Balkan”, rekao je neimenovani dužnosnik EU-a.
Dodao je da je Rusija pokušavala odgovoriti Beograd da ne pristane na prijedlog, podsjetivši na izjave ruskog veleposlanika u Beogradu da rješavanje pitanja Kosova treba ostaviti za razdoblje nakon uspostave novog svjetskog poretka.
U Bruxellesu to doživljavaju kao prijetnju Vučiću da ne prihvatiti sporazum, ali, čini se da to nije utjecalo na poziciju srbijanskog predsjednika. No, utjecalo je na dio srpske oporbe, upozorio je europski dužnosnik.
Mogućnost dogovora o protokolu o Sjevernoj Irskoj
Pregovori Bruxellesa i Londona o prometu robe između Sjeverne Irske i ostatka Ujedinjene Kraljevine dobro napreduju i po izjavama pregovarača mogli bi ovih dana biti uspješno završeni.
Protokol o Sjevernoj Irskoj dio je sporazuma o odlasku Velike Britanije iz EU-a.
On predviđa da Sjeverna Irska, koja je dio Ujedinjene Kraljevine, ostane dijelom jedinstvenog tržišta EU-a kako se ne bi ugrozili rezultati mirovnog sporazuma postignutog na Veliki petak 1998. godine.
Tim sporazumom ukinute su granične kontrole na irskom otoku, između Sjeverne Irske i Republike Irske.
Budući da se London odlučio za tzv. “tvrdi Brexit”, koji podrazumijeva napuštanje jedinstvenog tržišta i carinske unije, trebalo je naći rješenje za Sjevernu Irsku.
Međutim, usuglašenim Protokolom nisu zadovoljne protestantske, unionističke stranke u Sjevernoj Irskoj jer taj sporazum predviđa carinske kontrole za promet roba iz Velike Britanije prema Sjevernoj Irskoj kako se ne bi narušio integritet jedinstvenog tržišta.
Sastanak Vijeća za konkurentnost
Ministri država članica zaduženi za unutarnje tržište i industriju sastat će se u četvrtak u Bruxellesu.
Očekuje se da će postići dogovor o zajedničkom stajalištu o dva zakonska teksta: uredbi o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i direktivi o ugovorima o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu.
Europska komisija je u studenom prošle godine predložila uredbu kojoj je cilj povećati transparentnost u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koje čini četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u.
Digitalne platforme poput booking.coma ili Airbnba bilježe veliki uspjeh, ali su sa sobom donijele i probleme za lokalne zajednice, a jedan od njih je nedostatak stanova za dugoročno iznajmljivanje po pristupačnim cijenama.
Cilj uredbe je osigurati da od kratkoročnog najma imaju korist iznajmljivači, turisti i turistički ekosustav, ali ne na štetu lokalnih zajednica.
Uredba bi trebala osigurati da lokalne vlasti imaju podatke koji su im potrebni za podršku održivom sektoru kratkoročnog najma i za borbu protiv nezakonitih iznajmljivanja.
Očekuje se da će ministri također usuglasiti zajedničko stajalište o ažuriranju direktive iz 2002. o ugovorima o financijskim uslugama sklopljenima na daljinu.
Taj je akt potrebno ažurirati jer se sve više financijskih usluga nudi putem interneta, e-pošte ili telefonom, što je trend koji je dodatno ubrzala pandemija covida-19.