Zubna putovnica uvedena je kao odgovor na loše stanje zdravlja zubi u djece, sa ciljem da ona što ranije krenu liječniku dentalne medicine, kako bi briga o zubima započela od što ranije dobi.
Hrvatska je prema istraživanju Hrvatske komore dentalne medicine iz 2015. po zdravlju zubi u dvanaestogodišnjaka bila na začelju među zemljama EU-a, s KEP indeksom 4,5, koji predstavlja broj karijesa, izvađenih i popravljenih zubi.
Preventivni pregledi daju rezultate, više nismo na začelju EU-a
Program je na nacionalnoj razini počeo u školskoj godini 2017./2018. kod učenika šestog razreda i kod upisa u prvi razred osnovne škole. Obuhvat preventivnim pregledima zubi je visok i iznosi 80 posto kod dvanaestogodišnjaka, u nekim županijama i 90 posto, dok je kod prvašića odaziv 100 posto.
Podaci o broju karijesa, izvađenih i popravljenih zubi, obrađeni na uzorku oko 6000 učenika šestog razreda, pokazali su da preventivni pregledi daju rezultate.
U školskoj godini 2017./2018. KEP indeks je tako iznosio 2,6, za 2018./2019. bio je 2,45, a 2019./2020. pao je na 2,1.
To pokazuje da se u Hrvatskoj smanjuje pojava karijesa, ispuna i vađenja zuba kod dvanaestogodišnjaka, kažu u HZJZ-u.
"Sigurno više nismo na začelju u usporedbi sa zemljama EU-a. Uz Nacionalni program i aktivnosti koje se provode ni ne možemo biti, ali prevencija karijesa je program na duge staze. Pokazali smo da je znatno niža učestalost karijesa kod dvanaestogodišnjaka, ali je i dalje visoka u predškolskoj dobi", objasnila je voditeljica Odjela za zaštitu i liječenje usta i zubi HZJZ-a Marijana Radić Vuleta.
Program Zubna putovnica ujedno je i izvor prvih nacionalno reprezentativnih podataka o KEP indeksu, ali i broju posjeta liječniku te provedenih postupaka.
Obavezni stomatološki pregledi djece uključuju stomatološki pregled prije upisa u vrtić, pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole i pregled u šestom razredu osnovne škole. Cilj je poboljšati oralno zdravlje te zdravstveno ponašanje školske i predškolske djece sa ciljem ranog otkrivanja i prevencije karijesa.
"Trenutno smo u procesu obrade podataka iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske koji su prikupljeni tijekom stomatoloških pregleda djece od 2016. do 2022.. Te podatke ne mogu iznijeti dok još nisu službeno objavljeni, ali otprilike koreliraju s dosadašnjim podacima" objasnila je Radić Vuleta.
Što se tiče pregleda predškolske djece, i kod njih je obvezan pregled kod liječnika dentalne medicine, prema Pravilniku o medicinskoj dokumentaciji, prilikom upisa u predškolsku ustanovu, no u većini slučajeva dijete se upisuje bez potvrde i pregleda, napominje Radić Vuleta.
Program nadziranog četkanja zubi
Radi poboljšanja zdravlja zubi u djece, HZJZ i Ministarstvo zdravstva provode i program Nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, također namijenjen prevenciji karijesa i usvajanju navika održavanja oralne higijene od najranije dobi.
Mnoge su se ustanove, a u najvećem broju vrtići, nakon edukacije uključile u program te u svojem internom pravilniku implementirale uvjete upisa u vrtić, pri čemu pregled kod doktora dentalne medicine mora biti obaveza, kaže Radić Vuleta.
Ističe kako je razdoblje pandemije covida-19 ostavilo dosta posljedica jer se pregledi nisu obavljali redovito, a osobito je kod mladih osoba porasla konzumacija slatkih gaziranih pića te slanih i slatkih grickalica.
"Više vremena su provodili zatvoreni u kućama i pred ekranima, a to je više potaknulo 'pijuckanje' gaziranih pića i konzumiranje hrane koja dovodi do nastanka karijesa", istaknula je Radić Vuleta.
Program Nadziranog četkanja zubi razlikuje se od klasičnog četkanja, jer nisu potrebni umivaonici. Usta se nakon četkanja zubi ne ispiru, a djeca se cijelo vrijeme nadziru. Ovakav postupak olakšava organizaciju i proces četkanja s obzirom na sanitarno-higijenske uvjete u hrvatskim vrtićima i školama.
Piše: Tonka Vuković