FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Znanstvenici stvorili novu vrsta leda koji bi mogao biti u svemiru

WASHINGTON, 3. veljače 2023. (Hina/Reuters) - Znanstvenici su uz pomoć uređaja koji se može opisati kao ogroman šejker za koktele u sklopu istraživanja o ponašanju vode u ekstremnim uvjetima stvorili novu vrstu ranije nepoznatog leda koji bi mogao postojati na ledenim mjesecima našeg Sunčevog sustava.

Istraživači su rekli da su koristili proces takozvanog mljevenja s kuglama kako bi snažno prodrmali običan led koji su zajedno s čeličnim loptama smjestili u spremnik ohlađen na minus 200 Celzijevih stupnjeva. Rezultat tog procesa nazvali su "amorfni led srednje gustoće" ili MDA, koji je izgledao kao bijeli prah.

Uobičajan led je kristalne strukture, s dvjema molekulama vode, dva atoma vodika i jednim vodikom kisika poredanih prema pravilnom uzorku. Molekule vode amorfnog leda imaju neorganiziranu formu nalik onoj kakvu imaju tekućine.

Praktički sav led na Zemlji postoji u poznatom kristalnom obliku, no amorfni led je najčešći oblik vode u svemiru. Znanstvenici su dosad pronašli 20 različitih vrsta kristalnog leda i tri vrste amorfnog leda.

"Gotovo sav led u svemiru je amorfan i to u obliku zvanom amorfni led niske gustoće. On se stvara kada se voda kondenzira na zrncima prašine u svemiru. Kometi su također amorfni led. Tekućoj su vodi potrebni veoma posebni uvjeti kakvi su na Zemlji" rekao je Christopher Salzmann, profesor kemije na Univeristy College London i glavni autor istraživanja objavljenog ovog tjedna u časopisu Science.

Istraživači pretpostavljaju da bi uvjeti koje su stvorili u laboratoriju mogli postojati na ledenim mjesecima poput Jupiterovog mjeseca Europe ili Saturnovog satelita Enkelada.

Istraživanje bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja vode, molekule ključne za život.

"Činjenica da ovaj novi oblik leda ima sličnu gustoću kao i tekuća voda je vjerojatno najvažniji aspekt ovog otkrića", rekao je profesor kemije na Sveučilištu Cambridge i koautor studije Angelos Michaelides.

Salzmann je rekao da se postavlja pitanje je li MDA zapravo tekuća voda, samo na niskim temperaturama.

"MDA pruža priliku da možda napokon shvatimo tekuću vodu i njene mnoge anomalije", dodao je Salzmann.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙