Velik porast zaraze malarijom uslijedio je nakon nedavnih poplava u Pakistanu i nakon ciklona koji su 2021. pogodili Mozambik, kazao je Sands.
"Kad god imate ekstremne vremenske prilike, prilično je uobičajeno da se javi i val malarije", rekao je na godišnjem sastanku Svjetskoga ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Porast ekstremnih vremenskih nepogoda i posljedično nastanak golemih bazena stajaće vode koji privlače komarce, siromašnije populacije čine još ranjivijima, upozorio je Sands.
Kazao je i da klimatske promjene utječu na promjenu staništa komaraca.
Planinska područja Afrike, posebno u Keniji i Etiopiji sada su podložna malariji jer su ondje porasle temperature. Nekadašnje niske temperature ta su područja činile neodrživima za preživljavanje komaraca.
Sands vodi najveći svjetski globalni fond koji ulaže u borbu protiv tuberkuloze, malarije i HIV/AIDS-a u nekima od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Fond, koji je za cilj postavio prikupljanje 18 milijardi dolara, dosad je uspio uprihoditi 15,7 milijardi dolara, što je najveća količina novca ikada dosad prikupljena za globalno zdravstvo.
Kada gledamo prema budućnosti, možemo zaključiti da su klimatske promjene samo jedan od čimbenika koji bi mogli omesti napore za iskorjenjivanje ovih triju bolesti, rekao je Sands.
Primjerice, rat u Ukrajini rezultirao je pogoršanjem kada je posrijedi zaraza AIDS-om i tuberkulozom.
U zemljama sa srednjim dohotkom, poput Indije, Pakistana i Indonezije, broj novih slučajeva tuberkuloze među najsiromašnijim stanovništvom također raste.
Uz sve veću globalnu recesiju te će zemlje, istaknuo je Sands, biti pod povećanim pritiskom.
"Iz naše perspektive veliku zabrinutost potiče pitanje o tomu što se događa sa zdravstvenim proračunima u otprilike 120 zemalja u koje ulažemo. Čak i unutar tih proračuna za zdravstvo, koliko se izdvaja za covid?", zapitao se Sands.