Rijetki minerali su neizostavni za brojne visokotehnološke proizvodne procese i koriste se u električnim automobilima, vjetroturbinama, prenosivoj elektronici te mikrofonima i zvučnicima.
"Ovo je dobra vijest, ne samo za LKAB, Kirunu i švedski narod, već i za Europu i klimu", rekao je izvršni direktor tvrtke Jan Mostrom.
Po njegovim riječima, te bi se naslage mogle pokazati kao "iznimno važna sastavnica za proizvodnju ključnih sirovina koje su apsolutno neophodne za zelenu tranziciju".
Rijetki zemni elementi se trenutno ne iskapaju u Europi, zbog čega je kontinent ovisan o uvozu s drugih kontinenata. U idućim godinama očekuje se velika potražnja za tim mineralima zbog ulaganja u električne automobile i obnovljivu energiju.
Europska komisija ističe da su rijetki minerali jedni od najvažnijih resursa za Europu. Velika većina rijetkih minerala iskapa se u Kini, a na iskapanje tih dragocjenih rijetkih zemnih metala u Švedskoj će se još dugo čekati.
LKAB planira zatražiti koncesiju za eksploataciju 2023., ali dodaje da će proći 10 do 15 godina prije početka iskapanja i isporuke na tržište.
Rijetki zemni metali su skupina od 15 minerala iz skupine lantanida periodnog sustava, iako je ovaj broj proširen tako da uključuje skandij i itrij. To su minerali koji se javljaju u niskim koncentracijama i u geološkim formacijama zbog kojih njihovo vađenje može biti vrlo skupo zato što oni brzo oksidiraju i postupak može jako zagađivati.
Rijetki zemni metali su toliko kemijski slični da ih je jako teško razdvojiti, a uz to neki od minerala u kojima se javljaju mogu sadržavati radioaktivne elemente poput uranija i torija.
Sama Kina čini 58 posto svjetske opskrbe i većinu svjetskih prerađivačkih kapaciteta, zahvaljujući kontroli intelektualnog vlasništva vezanog uz proces i sposobnosti da te industrijske operacije budu jeftine, ali i prljave.
Jedina druga rafinerija izvan kontinentalne Kine nalazi se u Maleziji, a njome upravlja australska tvrtka Lynas Resources.