Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo.
Visoke razine (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, istaknuli su autori izvješća u petak.
Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima 'posljednje linije obrane', lijekovima koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu.
Otprilike osam posto infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu skupinu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvješću.
Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz skupine posljednje linije obrane počinju gubiti snagu, rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva, voditeljica Globalnog sustava praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, na konferenciji za novinare.
Rekla je: "imamo vrlo male mogućnosti... da odgovorimo na prijetnju".
Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana uporaba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.
Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobivanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja, jer takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijenja rezistencije na njih.
Kao rezultat toga, lavovski dio razvoja antibiotika odvija se u nekolicini laboratorija malih biofarmaceutskih tvrtki dok se većina njihovih većih partnera usredotočuje na ono što je unosnije.
Samo je nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki ostalo u tom području - uključujući GSK i Merck - u odnosu na više od 20 u 1980-ima.
Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1,2 milijuna ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, što AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj skupini, više nego HIV/AIDS ili malarija.
"Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno prijeći s težnji na djelovanje", rekao je Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodne udruge farmaceutskih proizvođača i udruga.
Autori izvješća WHO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u promatranom razdoblju te u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tijekom pandemije.
Stope AMR-a također je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, napisali su autori.