"Iza nas je turistička sezona koja je u hotelskom smještaju po fizičkim pokazateljima gotovo dohvatila razinu iz rekordne 2019., s čime su hotelijeri zadovoljni, kao i s pozicijom Hrvatske kao poželjne destinacije u svjetskim okvirima. No, 2022. je i godina u kojoj smo svjedočili izrazitom rastu rashoda, puno bržem od rasta prihoda, što će nam ometati poslovnu 2023.", kazao je Ostojić na 24. kongresu hotelijera.
Taj kongres tradicionalno organizira HUT, odnosno njezina članica - Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), čiji je Ostojić predsjednik, a koja ove godine obilježava 30 godina aktivnog rada.
Pet izazova pred hotelijerima
Udruga je zbog novih okolnosti u Hrvatskoj i globalno, s najavom novih zakona o dodatnom porezu na dobit, o radu i pomorskom dobru, kao i zbog inflacije odnosno ekonomske krize u svijetu koja se može odraziti na manju turističku potražnju, definirala pet izazova za 2023. i nakon nje.
Po riječima Ostojića, prvi izazov je radna snaga za turizam, ocijenivši pritom da u Hrvatskoj još nije dovoljno iskorišten potencijal domaće radne snage, za što je potreban bolji zakonski okvir.
"Turizam je u 2022. 'uvozio' radnike za koje je u Hrvatskoj izdano 30 tisuća dozvola, a procjenjujemo da će ih u 2023., ako ne bude nekih izvanrednih 'potresa' trebati od 10 do 15 posto više. Vesele najave da će MUP skratiti i pojednostaviti procedure izdavanja dozvola za strane radnike koji su već radili u Hrvatskoj, ali mišljenja smo da i u Hrvatskoj ima radnika koji žele raditi, posebice među studentima, pa i starijima, i to moramo koristiti", poručio je Ostojić.
Izazov je i pitanje turističkog zemljišta koje još nije riješeno, ali je kazao da su dobili naznake da je u visokoj fazi dovršetak uredbe koja bi taj problem konačno regulirala, odnosno našla rješenje za "desetke milijuna kvadratnih metara zemljišta oko hotela i kampova", kako bi se tu moglo investirati, a time i bolje nositi s konkurencijom.
Slično je i s budućim zakonom o pomorskom dobru, za kojeg su hotelijeri 'vitalno' zainteresirani, a bili bi zadovoljni kada bi se uvažili njihovi prijedlozi na javnom savjetovanju koje traju do 17. prosinca, a tiču se plaža. Po Ostojićevim riječima, hotelijeri nigdje nemaju namjeru ograđivati plaže niti zabranjivati ulaz na pomorsko dobro onima koji nisu njihovi gosti.
Od ostalih izazova, naveo je zemljište oko i ispod prometnica, a koje je dio zemljišta hotela, za što također pokušavaju naći rješenje vezano za razvrstavanje cesta, a jedan od većih izazova svakako su i energenti i cijene.
"Jesenski paket mjere Vlade jako pomaže, kao što su pomagale i mjere Vlade u pandemiji, na čemu su hotelijeri i drugi u turizmu zahvalni. Ali ostaje još neriješeno pitanje plina, mjere su do određenog datuma i pitanje je što će biti u proljeće. I o tome će ovisiti iduća sezona, investicije u turizmu i rast plaća, kao i o novom zakonu o dodatnom porezu na dobit, ako se uvede", kazao je Ostojić.
Oko najave tog novog zakona, kazao je da treba znati da se turizam i hotelijeri, unatoč oporavku ove godine i porastu prihoda, zapravo još nisu izvukli iz gubitaka zabilježenih zadnje dvije pandemijske godine te da nije u redu što se taj zakon primjenjuje tako široko u Hrvatskoj, suprotno europskom prijedlogu.
U 2023. moguć porast turističkog prometa za 5 posto
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić na kongresu je iznio očekivanja da će se u 2023. nastaviti pozitivni trendovi u turizmu, uz predviđanja da će Hrvatska imati oko 5 poso više noćenja nego u 2022. odnosno da će doći do 110,3 milijuna noćenja. Do sada ih je ove godine bilo oko 104 milijuna, što je 96 posto razine iz 2019.
Porastima se u 2023. nadaju s obzirom na rani buking i najave u mnogim hotelskim kućama, primjerice u Maistri, grupacijama Aminess hoteli i Sunce hotelima (Bluesun) te Hilton hotelima u Zagrebu, čiji su čelni ljudi kazali da je teško predvidjeti kako će ići iduća godina, ali da će biti i rasta cijena.
Okupljene na kongresu pozdravila je ispred Ministarstva turizma i sporta izaslanica ministrice Monika Udovičić, najavivši da se u Hrvatskom saboru 15. prosinca očekuje izglasavanje nove Strategije održivog razvoja turizma do 2030., koja bi u primjenu trebala ići od 1. siječnja 2023., a važna je uz ostalo i za provođenje ulaganja iz NPOO-a, u čemu je za turizam predviđeno 2,2 milijarde kuna.