Nova studija provedena u Sjedinjenim Državama kojom je bilo obuhvaćeno 79.950 muškarca otkrila je da je u onoj skupini koja je konzumirala najveće količine zdrave biljne hrane rizik od razvoja raka debelog crijeva bio za 22 posto manji u usporedbi s onima koji su jeli najmanje količine takvih namirnica.
No istraživači nisu pronašli takvu povezanost u slučaju žena, a studijom ih je bilo obuhvaćeno 93.475.
Kolorektalni rak treći najčešći rak u svijetu
“Kolorektalni rak je treći najčešći rak u svijetu. Od njega u svijetu oboli svaki 23 muškarac i svaka 25 žena", rekao je znanstvenik Jihye Kim s južnokorejskog Sveučilišta Kyung Hee.
Tim znanstvenika zaključuje da je povezanost između načina prehrane i razvoja raka debelog crijeva jasnija kod muške populacije, kod koje je rizik od tog tipa raka veći.
Za potrebe studije, objavljene u časopisu BMC Medicine, ispitanici su odgovarali na više pitanja: koliko često jedu određenu hranu i konzumiraju napitke s popisa s više od 180 stavki, kao i o veličini porcija.
Ispitanicima su bili ponuđeni sljedeći odgovori: određenu namirnicu konzumiram "nikad ili rijetko" ili "dva ili više puta dnevno". Kada su posrijedi napitci, odgovori su se kretali u rasponu od "nikad ili gotovo nikad" do "četiri ili više puta dnevno".
Skupine namirnica razvrstane su u tri skupine: zdrava biljna hrana (cjelovite žitarice, voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, mahunarke poput leće i slanutka, čaj i kava), manje zdrava biljna hrana (rafinirane žitarice, voćni sokovi, krumpir, dodani šećeri) i hrana životinjskog porijekla (životinjska mast, mliječni proizvodi, jaja, riba ili plodovi mora, meso).
Istraživači su podijelili dnevnu konzumaciju od po 1000 kcal na kvintile, od najveće konzumacije do najmanje. U prosjeku su muškarci na početku studije imali 60 godina, a žene prosječno 59.
Antioksidansi iz voća, povrća i cjelovitih žitarica smanjuju rizik
"Pretpostavljamo da antioksidansi iz namirnica poput voća, povrća i cjelovitih žitarica pridonose smanjenju rizika od razvoja raka debelog crijeva jer suzbijaju razvoj kroničnih upala, koje mogu rezultirati rakom''.
"S obzirom na to da je u muškaraca uočen veći rizik od raka debelog crijeva nego u žena, smatramo da bi rezultati našeg istraživanja mogli pridonijeti da se pojasni zašto je konzumiranje većih količina zdrave biljne hrane povezano sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva u muškaraca, ali ne i u žena''.
Autori su ustanovili da među muškarcima sklonost razvoju raka debelog crijeva varira i ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti, pa je primjerice među američkim Japancima rizik od ovog tipa raka iznosio 20 posto, a među bijelcima 24 posto.
Znanstvenici su rekli da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se ustanovilo zbog čega postoje razlike među etničkim skupinama.
Tijekom studije rak debelog crijeva razvio se u 4976 ispitanika ili kod njih 2,9 posto, a pritom su uzeti u obzir i neki elementi koji su mogli utjecati na rezultate, poput prekomjerne tjelesne težine.
Potvrđena ranija saznanja
Dr. Helen Croker, voditeljica odjela za istraživanja Svjetskog fonda za istraživanje raka kazala je kako "ona i kolege pozdravljaju ovo istraživanje jer potvrđuje ranija saznanja i dokaze po kojima konzumacija povrća, cjelovitih žitarica i grahorica smanjuje rizik od razvoja raka crijeva".
Dodala je i da se “preporučuje ograničeno konzumiranje crvenog mesa i izbacivanje iz prehrane mesnih prerađevina".
“Zanimljivo je da je u ovoj studiji biljna prehrana povezana s manjim rizikom od razvoja raka crijeva samo kod muškaraca. Pretpostavljamo da bi jedan od razloga mogao biti to što su muškarci općenito u organizam unosili manje biljnih namirnica, a češće su konzumirali meso od žena''.
Beth Vincent, voditeljica zdravstvenog odjela organizacije Cancer Research UK smatra da “nova američka studija ide u prilog postojećim dokazima o prednostima uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem i vlaknima i za muškarce i žene".
“Uravnotežena prehrana može pridonijeti održavanju zdrave tjelesne težine, što smanjuje rizik od razvoja raka, a smanjeno konzumiranje alkohola i nepušenje pridonose općem zdravlju te istodobno utječu i na zdravlje crijeva", kazala je.