Žene s invaliditetom, koje čine sedam posto ukupnog stanovništva, posebno su ugrožena skupina čiju je vidljivost teško pokazati, upozorila je Slonjšak u povodu Svjetskog dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Mnoge od njih ovisne su o osobama koje čine kaznena djela (i prekršaje) nasilja u obitelji na njihovu štetu, zbog čega ne prijavljuju počinitelje niti iniciraju sudske postupke.
''Potrebno je raditi na izgradnji javno financiranog sustava podrške za sve osobe s invaliditetom, posebice žene, kako bi se omogućila njihova egzistencijalna emancipacija od počinitelja iz bliskog okruženja'', poručila je pravobraniteljica u priopćenju.
Nakon egzistencijalne ovisnosti, među vodećim razlozima zatajivanja nasilja u obitelji su neizvjesni i iscrpljujući sudski postupci te male kazne počiniteljima, najčešće u visini zakonskog minimuma, navela je, uz ostalo, Slonjšak.
Osim što je upozorila na nedovoljno visoke kazne za obiteljske nasilnike, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predložila je mjere koje mogu pomoći u rješavanju navedenog problema.
One uključuju učenje o rodnoj ravnopravnosti od najranije dobi, prilagođeni smještaj u skloništima za žrtve nasilja za žene s invaliditetom te edukaciju za policijske službenike, državne odvjetnike i suce, koji rade sa osobama s invaliditetom kao žrtvama nasilja. Preporuka je i raditi na osnaživanju žena s invaliditetom kako bi prepoznale različite oblike nasilja i na njima prilagođen način se informirale o mogućnostima ostvarivanja zaštite i stekle povjerenje u postojeće sustave podrške i zaštite.
''Nasilje u obitelji izaziva osjećaje straha i poniženja te stanje dugotrajne patnje za samu žrtvu ili njoj blisku osobu'', istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.
Usporedba podataka iz prošle godine s podacima iz 2019. i 2020. godine pokazuje porast u broju kaznenih prijava nasilja u obitelji.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije, tijekom 2021. godine počinjeno je 108 prekršaja nasilja u obitelji nad osobama s invaliditetom, od kojih je 48 žrtava muškog spola, dok je 60 osoba ženskog spola.
Od ukupnog broja žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji oštećeno je 36 osoba s invaliditetom, od kojih je 26 žrtava ženskog spola te ukupno 10 žrtava muškog spola.
U Hrvatskoj, prema stanju na dan 1. rujna 2022., živi 624.019 osoba s invaliditetom od kojih je 353.550 muškog spola (56,7 posto) i 270.469 ženskog spola (43,3 posto) te tako osobe s invaliditetom čine oko 16 posto ukupnog stanovništva.