"Hrvatska je ispod prosjeka EU, a zemlje koje imaju više biosličnih lijekova, bolje kontroliraju ishode liječenja, troškove i zdravstvo u cjelini", ustvrdio je predsjednik HUP-ove Udruge proizvođača lijekova Jerko Jakšić na skupu koji je okupio stručnjake s područja javnoga zdravstva, predstavnike pacijenata i proizvođača lijekova.
Bioslični lijekovi sadrže istu djelatnu tvar kao i izvorni biološki lijekovi. Njihova proizvodnja počinje nakon isteka patenta bioloških lijekova, od kojih su znatno jeftiniji. Dokazana je sličnost tih lijekova u kakvoći, sigurnosti primjene i djelotvornosti s odobrenim izvornim biološkim lijekovima.
Bioslični lijekovi pomažu u liječenju ili prevenciji mnogih bolesti u rasponu od nedostatka hormona, anemije povezane s kroničnom bolešću bubrega do drugih raširenih i teško izlječivih bolesti kao što su rak i autoimune bolesti, reumatoidni artritis, multipla skleroza i upalna bolest crijeva.
U Europi postoji više od 30 godina iskustva s biološkim lijekovima - prva odobrena djelatna tvar za terapijsku upotrebu bio je biološki sintetiziran inzulin za humanu upotrebu, prvi put stavljen na tržište 1982. Bioslični lijekovi stoga danas transformiraju zdravstvenu skrb u ključnim terapijskim područjima, poboljšavajući siguran pristup pacijentima i održivost europskih zdravstvenih sustava.
"Ti su lijekovi 2020. donijeli hrvatskom zdravstvenom sustavu uštedu od preko 200 milijuna kuna", ustvrdio je Jakšić.
Poručio je kako je ključ svake terapije da ona postane dostupna što većem broju pacijenata. Upravo nižim cijenama bioslične terapije u odnosu na biološku omogućeno je da učinkovita terapija postane dostupna bitno većem broju pacijenata.
Na konferenciji, u organizaciji HUP-ove Udruge proizvođača lijekova, istaknuto je da je u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina u liječenju autoimunih bolesti liječeno 67 posto više bolesnika uz samo 19 posto veći trošak ukupne terapije.
Izaslanica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković istaknula je važnu ulogu biosličnih lijekova u liječenju kroničnih nezaraznih bolesti - u onkologiji, imunoterapiji i liječenju dijabetesa. "Ovi nam lijekovi pružaju mogućnost da se s terapijom krene što ranije, što je jako važno radi ishoda liječenja", rekla je Katalinić Janković. Naglasila je i važnost "skidanja stigme" s biosličnih lijekova te izrazila uvjerenost da će se Hrvatska u idućih deset godina približiti europskom prosjeku u njihovom korištenju.
(Hina) xvl yln