Giaufret je večeras srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću predao izvješće Europske komisije koja je je ranije danas predstavila paket o proširenju, čiji dio su i izvješća o napretku zemalja-kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo i istaknuo ključna očekivanja Unije - usklađivanje s europskom vanjskom politikom, sankcije Rusiji, reforme, te napredak u dijalogu s Kosovom do postizanja sveobuhvatnog i pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa.
Srbija je nazadovala u usuglašenosti s vanjskom politikom EU-a, jer se nije uskladila s mjerama protiv Moskve, uvedenim zbog napada Rusije na Ukrajinu, rekao je Giaufret na zajedničkoj konferenciji za medije poslije razgovora s Vučićem.
On je istaknuo da u EU trenutno nema namjere zamrznuti proces pregovora sa Srbijom, te da izvješće pokazuje da EU nastavlja ulagati političku energiju, uz investicije i diplomatske inicijative na zapadnom Balkanu i u Srbiji.
Poručio je da su svi suglasni kako je politika proširenja geostrateška investicija u mir, sigurnost i prosperitet EU, istaknuvši da je međunarodna zajednica "definirala određene nedostatke koji bi trebali biti otklonjeni do sljedećeg izbornog ciklusa" u Srbiji, uz neophodan dodatni napredak u sektoru pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Konstatirao je također da se u izvješću ne vidi napredak u pogledu slobode medija i slobode izražavanja.
On je kazao da je "Srbija nazadovala" u području vanjskih poslova i usuglašenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je u izvještajnom razdoblju sa 64 posto usuglašenosti pala za 20 posto, uključujući i izostanak praćenja europske politike u pogledu Rusije i njezine invazije na Ukrajinu.
Vučić o izvješću suzdržano i neodređeno
Srbijanski predsjednik tu je konstataciju prokomentirao ocjenom da Beograd u odnosima s Unijom ima nazadovanje "samo u području vanjske politike, zbog odbijanja da uvede sankcije protiv Rusije", te da bi Bruxellesu "bio napredak ako osuđujemo Ruse svakog dana".
Vučić je rekao da je istina sve što je napisano u izvješću EK o napredovanju Beograda, ali da "postoje stvari na osnovi kojih se odluke donose drugačije" i da za Srbiju "teritorijalni integritet ima drugačije značenje" nego za EU, aludirajući na situaciju s Kosovom, koje je 2008. proglasio neovisnost koju Srbija ne priznaje.
Vučić je za pad postotka usuglašenosti s politikom EU rekao kako je to je posljedica što se u Bruxellesu "svaki dan donose nove mjere protiv Rusije, a Beograd ni za jednu od njih nije glasao".
Rekao sam da ćemo s velikom ozbiljnošću i odgovornošću uzeti u obzir stajališta i mišljenja, rekao je Vučić, ocijenivši da je "taj politički dio obojio cijelo izvješće". "To je sve točno, nemam šta dodati, tako smo glasali, to je politička odluka Srbije i plaćamo cijenu za to", rekao je Vučić.
Za Srbiju je važno da je Komisija spremna otvoriti klaster 3, rekao je Vučić,, ocijenivši da izvješće "otvara prostor" da se s Delegacijom EU i "svim ljudima iz Bruxellesa" nastavi rad na sveobuhvatnim reformama.
Za Vučića je "važna analiza" da Srbija gradi dobrosusjedske odnose sa svima, osim što su s Hrvatskom zategnuti odnosi. "Ne mislim da je to našom krivnjom", rekao je kratko Vučić.
U pogledu poglavlja 35 (dijalog s Kosovom), Vučić je ocijenio da, u usporedbi s izvješćem za Prištinu, "mi smo nešto manje loše ocijenjeni". "Srbija nije izazvala nijednu krizu", ustvrdio je.
Ocijenivši da slijedi "mnogo je težak put", rekao je da za Srbiju neće biti dobrih vijesti u narednom razdoblju.
"Bit za nas su sankcije sada i imat ćemo klackalicu", procijenio je Vučić, rekavši "nekad sankcije, nekad Kosovo, a naše je da radimo i zbog građana budemo opredijeljeni ka EU".
Vučić je ponovio da će Srbija razmatrati svoju poziciju usuglašavanja s vanjskom politikom EU na dnevnoj razini te najavio "brojne sastanke" kad bude formirana nova srbijanska vlada, što se očekuje do kraja listopada.