Nakon što je ranije tijekom dana u Bruxellesu predstavljen Paket proširenja za 2022. koji je usvojila Europska komisija, Sattler je primjerke tog dokumenta u Sarajevu predao predsjedatelju Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću te potom i predsjedatelju Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji.
Sattler je nakon toga novinarima kazao kako je ovo važan dan za BiH jer je potvrđeno da je njeno mjesto u EU-u, no taj se cilj ne može dosegnuti bez reformi.
Pojasnio je kako je preporuka svih 27 europskih povjerenika da se kandidatski status BiH odobri bez dodatnih uvjetovanja ali "uz određena očekivanja", posebice na planu vladavine prava, borbe protiv korupcije i provedbe 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije usvojenog 2019. godine.
Pozvao je i na što brže formiranje novog Vijeća ministara BiH na temelju rezultata izbora provedenih 2. listopada.
"Preporuka jest odraz postojećih geopolitičkih prilika. Trenutačno smo u ratnom stanju i važno je jedinstvo na europskom kontinentu", kazao je Sattler potvrdivši neizravno kako je ruska agresija na Ukrajinu potaknula fleksibilniji pristup Europske komisije pitanju proširenja Unije.
Tegeltija je pak ustvrdio kako je BiH zapravo već ispunila cijeli iz uvjeta pa je kandidatski status očekivao još prije godinu dana a vjeruje kako je ta odluka donesena tek sad samo na temelju političkih kriterija.
Njegov stranački šef i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, poznat po euroskepticizmu i promoviranju bliskih veza s Rusijom, također se pridružio ocjenama kako je preporuka za dodjelu kandidatskog statusa za BiH dobra vijest. U komentaru na Twitteru zahvalio se na zalaganju povjerenicima Josepu Borrellu i Oliveru Varhelyiju ali je istodobno kritizirao Delegaciju EU u BiH te visokog predstavnika Christiana Schmidta.
"Vjerujem da je ovo i kraj međunarodnog intervencionizma u BiH. Smatram da je kandidatski status povezan s ukidanjem i funkcije visokog predstavnika, koji je svakako nelegalan", napisao je Dodik.
Schmidt se očitovao posebnom izjavom u kojoj je pozdravio preporuku Europske komisije ističući kako je takva odluka posebice važna sada kada svjedočimo kršenju međunarodnog prava a suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država se dovodi u pitanje ili ugrožava.
"Na liderima i institucijama BiH ostaje odgovornost da urade svoj dio posla. Ključni je prioritet brza implementacija izbornih rezultata i formiranje vlasti kako bi parlamenti i druge nadležne institucije mogli odlučno krenuti s ispunjavanjem uvjeta za neometan nastavak puta BiH ka punoj integraciji u EU", poručio je Schmidt.
Paket proširenja u odnosu na BiH predviđa dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU uz potrebu provedbe ranije definiranih reformi a izrijekom je navedena potreba usvajanja novih zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te o sukobu interesa. Ta dva zakona su uz onaj o javnim nabavkama predstavljali "mini uvjet" za dodjelu kandidatskog statusa no vlasti u BiH ni to nisu uspjele realizirati u proteklom četverogodišnjem mandatu.
Europski povjerenik za politiku proširenja Oliver Varhelyi je tijekom dana na konferenciji za novinstvo u Bruxellesu pojasnio kako je konačna odluka o tome hoće li BiH dobiti kandidatski status na Vijeću EU koje će o tome odlučivati u prosincu. Europska komisija očekuje kako će do tada u BiH na temelju izbora provedenih 2. listopada biti formirani novi parlamenti koji će "imati na stolu" prijedloge zakona čije se usvajanje očekuje u Bruxellesu.
Time je ostavio prostor daljim interpretacijama što bi Vijeće EU zapravo moglo očekivati od vlasti u BiH do prosinca odnosno do donošenja konačne odluke ali je istaknuo kako će ta država prije otvaranja pregovora o članstvu morati provesti 14 prioriteta utvrđenih još 2019. godine.
"O tome neće biti pregovora", kazao je Varhelyi.
Bivši ministar vanjskh poslova BiH Igor Crnadak ne misli da će se to ostvariti ostanu li na vlasti stranke koje su i do sada bile u vladajućoj koaliciji odnosno Dodikov SNSD, SDA te Komšićeva Demokratska fronta (DF) i HDZ BiH.
"Ta koalicija sve ovo može usvojiti doslovno za 15 dana ali oni su pokazali da to niti hoće, niti mogu", kazao je sadašnji oporbeni političar Crnadak za portal "Dnevnog avaza".
S njim je suglasan i lider bošnjačke stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković koji ima ambicije biti jednim od lidera zajedničkog oporbenog bloka u Federaciji i potisnuti SDA iz vlasti.
"Mislim da su se stekli svi uvjeti da dođe neka nova vlast, nova energija koja će poredati te prioritete i pokazati da se umjesto sukoba ovakve stvari mogu staviti na stol i donijeti odgovarajući zakoni", kazao je Konaković.