Na skupu sudjeluju 44 europske zemlje, sve osim Rusije i Bjelorusije. Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanak pozvani su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da je ovaj sastanak na tragu potrage za novim poretkom bez sadašnje Rusije.
“To ne znači da zauvijek želimo isključiti Rusiju, ali za ovu Putinovu Rusiju nema mjesta”, rekao je Borrell.
"Signal koji želimo poslati jest da, nažalost ne možemo graditi sigurnosni poredak s Rusijom. Rusija je izolirana... Vi nemate mjesto, svi ostali su ovdje", istaknuo je Borrell.
Europsku političku zajednicu prvi je spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao platformu koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Sastanak na vrhu počinje u rano popodne plenarnom sjednicom, a nakon toga odvijat će se kroz okrugle stolove i bilateralne sastanke, a završava radnom večerom. Nikakva završna deklaracija nije predviđena.
Na okruglim stolovima sudjelovat će 10 do 15 čelnika koji će raspravljati o dvije teme: miru i sigurnosti te energiji, klimi i gospodarstvu.
Nakon samita 44 zemlje, u petak se okupljaju čelnici 27 država članica na neformalnom samitu. Na oba sastanka dominirat će sigurnosna i energetska kriza kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu.