Švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike, dopisni je član HAZU-a.
Svojim je znanstvenim radom dobro poznat i znanstvenoj zajednici i široj javnosti kao utemeljitelj novoga znanstvenog područja – molekularne arheologije – i kao jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka, navodi o njemu HAZU.
Sudjelovao je i u radu stručnih skupova u Hrvatskoj.
Metode izdvajanja i analize DNK iz paleontoloških i arheoloških ostataka koje je uveo u znanstvena istraživanja danas su međunarodni standard u tome području znanosti, navodi HAZU, a njegove metode omogućile su analiziranje čitavih genoma iz izumrlih organizama.
"Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi", objavila je Nobelova skupština u ponedjeljak.
"Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 years ago", navela je skupština koja ističe da taj je drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.