Predstavnici Udruge održali su danas sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković na temu teškog stanja u sektoru uzorkovanom rastom svih troškova u poslovanju.
"Kalkulacije koje su nedavno napravljene, pokazale su da je gubitak u tom sektoru dosegnuo otprilike 300 milijuna kuna i kako je pet do 12 da se nastali problemi riješe", istaknuo je nakon sastanka predsjednik Udruge Zvonimir Širjan.
Novi sastanak s predstavnicima ministarstva, kako je kazao, najavljen je za sljedeći tjedan. Na njemu bi se definiralo na koji način će se riješiti nagomilani problemi u sektoru.
"Hrvatski proizvođači tovne junadi kupuju 300 posto skuplji kukuruz. Nažalost, kapaciteti u silosima za otkup kukuruza nisu ni približno popunjeni, jer nemaju novca za kupnju tako skupog kukuruza, što znači da bi pad naše proizvodnje mogao biti 40, pa i 60 posto", upozorio je.
Sadašnja je situacija, kako je rekao, da su cijene žitarica i kukuruza 300 posto više, da određeni sektori ostvaruju ekstra profite, dok je stočarstvo u situaciji da je neispativo i generira velike gubitke. "Sljedeće bi godine pad proizvodnje, bez ozbiljne intervencije u sektor tovnog govedarstva, mogao biti i do 60 posto", napomenuo je Širjan.
Zamjenik predsjednika Udruge Toni Raič izjavio je da bi sastanak sljedeći tjedan trebao iznjedriti eventualne mogućnosti amortizacije tih problema, za koje je naveo da su "nadnaravni". "Sami sa svojim poduzetništvom ne možemo savladati tve probleme bez potpore države", ustvrdio je.
Realni pad punjenja štala u prvih šest mjeseci, kako je naveo, iznosi 10 posto, a kako vrijeme odmiče biti će sve veći. "Daleko je veći trošak da se dozvoli da sektor 'padne' pa ga ponovo 'dizat' nego u ovom momentu dozvoliti da padne. Ne smije se dozvoliti da Hrvatska ostane bez te proizvodnje", istaknuo je te dodao da idući tjedan moraju znati postoje li rješenja, jer kreću pripreme za iduću proizvodnu godinu.
Inače, nedavno izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. pokazuju da poljoprivrednici koji tove junad posluju ispod granice rentabilnosti. Izračuni stručnih službi, naime, pokazali su da prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu, odnosno da posluju ispod granice rentabilnosti.
Prosječno poljoprivredno gospodarstvo (ovisno o načinu tova, odnosno izvora hrane), kako su pokazale kalkulacije, ostvaruje gubitak od minimalno 1,49 do 3,42 kuna/kilograma žive mase pri čemu su u najnepovoljnijem položaju proizvođači koji svu hranu kupuju na tržištu. Tako kumulativni gubitak, po tržni cijenama iznosi 330 milijuna kuna.