Iz iskustva rada SOIH-SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja evidentno je da zaštitne mjere i mjere opreza nisu dovoljno učinkovite i u pravilu obeshrabruju žrtve na prijavljivanje lakših oblika nasilja sve dok nasilje ne preraste u teže oblike koji podliježu kaznenom zakonodavstvu, a koji najčešće imaju tragične ishode, ističe se u priopćenju, u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Kako bi se spriječile buduće tragedije potrebno je educirati i informirati žene o njihovim pravima u cilju njihova osnaživanja za prijavu nasilja.
Nužna je i edukacija stručnjaka iz područja zdravstva, policije, socijalne skrbi i pravosuđa za prepoznavanje nasilja te adekvatno postupanje prema žrtvama nasilja, kažu iz Mreže žena s invaliditetom.
Od iznimne važnosti su preventivni programi i poboljšanje zakonodavnog okvira za procesuiranje nasilja. Ne manje važno je i poticanje građana da, u slučaju saznanja, budu odgovorni i prijave nasilje nadležnim institucijama, ističe se u priopćenju.
Nasilje u obitelji od strane partnera najrašireniji je oblik nasilja nad ženama i predstavlja jedno od najčešće kršenih ljudskih prava našeg doba, dodaju iz Mreže.
Posebno je alarmantna činjenica velikog porasta femicida - u protekloj 2021. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 14 ubojstava žena, dok je do kraja kolovoza ove godine ubijeno već 12 žena.
U gotovo svim slučajevima žrtve su ubile bliske muške osobe, najčešće bivši ili aktualni intimni partneri, navode iz SOIH-Mreže žena s invaliditetom. Pitaju i "mogu li zaštitne mjere i mjere opreza spasiti život žrtve nasilja?"
(Hina) pp/xiluc ysp