Čelnici država članica EU-a 24. lipnja su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje. Prije pristupanja članice europodručju, Komisija o tome objavljuje preporuku, Europski parlament o preporuci daje svoje mišljenje, a nakon toga konačnu odluku donose države članice.
U raspravi održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, kao i na glasanju na Odboru EP-a ekonomsku i monetarnu politiku u lipnju, pokazalo se da pristupanje Hrvatske eurozoni podržavaju najveći zastupnički klubovi.
Negativno se tome izjašnjavaju samo dva desna kluba, Identitet i demokracija (ID) te Europski konzervativci i reformisti (ECR), tradicionalno skeptični prema europskim integracijama.
Izvjestitelj EP za uvođenje eura Siegfried Muresan, rumunjski zastupnik iz Europske pučke stranke, pozvao je u zastupnike da "velikom većinom podrže pristupanje Hrvatske eurozoni" i ocijenio da "u parlamentu gotovo da nema nikoga tko se tome protivi".
Istaknuo je kako će uvođenjem eura u Hrvatskoj i Europska unija biti jača te da će biti jednostavnije putovati, poslovati i investirati.
U izrazito pozitivnom izvješću o spremnosti Hrvatske za euro Muresan je ukazao kako su u Hrvatskoj unatoč krizama svi gospodarski pokazatelji ostali stabilni i u skladu s kriterijima koje se postavljaju pred članice eurozone.
Muresan je pohvalio proračunske i financijske politike vlade premijera Andreja Plenkovića, njegovog kolege iz EPP-a, koje su pripremile Hrvatsku za euro.
Povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni također je pozvao eurozastupnike da pruže "političku podršku za uvođenje eura u Hrvatskoj" i nazvao to "povijesnim korakom za Hrvatsku, koja je još do prije 30 godina bila u ratu".
"To će biti i snažan signal povjerenja da je europska monetarna integracija uspješan projekt", rekao je Gentiloni.
Napokon dobra vijest nakon brexita
S Gentilonijem se složila Margarida Marques koja je u ime kluba socijaldemokrata S&D rekla kako je "ulazak Hrvatske u eurozonu znak jedinstva i sve veće integracije u EU-u" te da snaži "euro kao globalnu valutu".
Ocijenila da je ulazak Hrvatske u eurozonu najveći znak napretka EU integracija od brexita. "Ulazak Hrvatske u najintegriraniju skupinu zemalja EU-a povijesni je korak za Europu", kazala je.
Georgios Kyrtsos, iz kluba liberala Renew, istaknuo je kako je Hrvatska "od rata i uništenja u tek nekoliko desetljeća prošla put europskog razvoja".
Dodao je da je širenje eura "dobar dan za Europu jer šalje snažnu političku poruku da EU unatoč teškoćama nalazi načina da jača i napreduje".
Podsjetivši na rastuću inflaciju i pad gospodarstva u EU-u predstavnica desničarskog kluba ID France Jamet je, međutim, postavila pitanje „zašto se usred ovih teškoća, ukrajinske krize i covida dozvoljava Hrvatskoj da usvoji jedinstvenu valutu?“.
Ilčić kritičan
„Ta zemlja nije ispunila niti jednu od 17 preporuka radne skupine za sprečavanje korupcije Vijeća Europe", tvrdi Jamet.
"Samo će pridonijeti ogromnoj ekonomskoj rupi koja je sve veća usred EU. Prve žrtve bit će mala i srednja poduzeća koje ćete odbaciti bez oklijevanja. Treba stati na kraj tom euru za koji se pokazuje da radi protiv naroda. Ne znam je li hrvatski narod dobio priliku nešto reći o tome", rekla je u raspravi.
U kritici širenja eura pridružio joj se hrvatski europarlamentarac Ladislav Ilčić (ECR) rekavši da vladajući u Hrvatskoj nisu o tome željeli raspravljati niti provesti referendum.
Ustvrdio je da uvođenje eura nije „puno dobra donijelo“ južnim članicama Unije.
"Nismo ikada koristili prednost vlastite valute jer je za federaliste svih boja jedini politički cilj integracija Hrvatske u neku europsku superdržavu", rekao je Ilčić.
HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler Ilčiću je odgovorio da "kuna nije bila sama sebi svrha nego oruđe za veću kvalitetu života hrvatskih obitelji".
"Ako to danas možemo osigurati eurom, a oko toga ne vidim nikakve dileme, ne vidim razloga zašto ne", rekao je .
Ressler je podsjetio da se gospodarske i financijske aktivnosti u Hrvatskoj uglavnom već odvijaju u euru, što je u izvješću naveo i Muresan istaknuvši da je "hrvatsko gospodarstvo dobro integrirano u europodručje putem trgovinskih, financijskih i ulagačkih veza".
Glavak ponosna
HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak izravno je pozvala zastupnike „da bezrezervno podrže hrvatski ulazak u eurozonu”.
“Ponosna sam što mogu danas u ovome parlamentu reći kako se u izvješću podržava uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. te konstatira da Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura kao rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda", poručila je Glavak.
SDP-ova Biljana Borzan rekla je kako se "u vremenima krize pokazalo da je snaga u jedinstvu i integraciji". No dodala je i da se „ne smije zaboraviti da euro nije cilj nego sredstvo za bolji život naših građana“.
Kako bi se građane spasilo od dodatnih poskupljenja ključna je kvalitetna kontrola procesa prelaska na euro, upozorila je Borzan.
Tomislav Sokol (HDZ/EPP) u svom je istupu istaknuo kako je „vlada HDZ-a racionalnom i uravnoteženom fiskalnom politikom uspjela smanjiti javni dug naslijeđen od prethodne socijalističke vlade s 83,3 posto na 71,1 posto na kraju 2019."
Prvo proširenje od 2015.
Ulazak Hrvatske u eurozonu snažno je podržao slovenski eurozastupnik Franc Bogovič iz EPP-a i izrazio uvjerenje da će Hrvatska kao turističke zemlja imati velike koristi od uvođenja eura".
„Ako građane (Slovenije) upitate koja je najbolja stvar od EU-a vjerojatno će reći euro", rekao je Bogovič.
Bogovič, nekadašnji župan općine Krško uz granicu s Hrvatskom, za Hinu je rekao da je za stanovnike pograničnih područja svakako važno da ne moraju mijenjati novac te da se "s eurom i šengenom navikavamo na život unutar EU-a kao život unutar jedne zemlje".
Bogovič je uvjeren da će euro značajno doprinijeti hrvatskom turizmu, i dodao je da kao bivši poduzetnik zna što znači da se više neće morati mijenjati novac.
Slovenski eurozastupnik dijeli mišljenja svojih stranačkih kolega da je za uspjeh procesa pridruživanja eurozoni zaslužna Plenkovićeva vlada, ali i sama činjenica da je premijer dobro umrežen i cijenjen u EPP-u, snažnoj paneuropskoj političkoj grupaciji desnog centra.
Europski parlament će o izvještaju o hrvatskom pristupu europodručju glasati u utorak.
Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o hrvatskom pristupu, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja.
Od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta, a Hrvatska 20. članica europodručja.
Ovo je prvo proširenje europodručja od 2015. godine kada se pridružila Litva.