Tijekom najteže faze pandemije Europska komisija i europske vlade su, strahujući od nestašica, pristale kupiti velike količine cjepiva, većinom od američkog Pfizera i partnerskog BioNTecha iz Njemačke.
Nakon što je pandemija stala u Europi, a cijepljenje usporilo, mnoge države žele izmjene ugovora kako bi se smanjile pošiljke i time i njihov trošak.
O tom se pitanju u utorak razgovaralo na sastanku ministara zdravstva Europske unije u Luksemburgu, iako je Komisija i dalje oprezna oko toga što se može postići.
Poljska, zemlja koja predvodi pozive za revizijom ugovora, ima više od 30 milijuna doza cjepiva na zalihi, a prema postojećem dogovoru trebala bi kupiti još 70 milijuna doza, rekao je poljski diplomat Reutersu.
Poljska ima oko 38 milijuna stanovnika, a 60 posto njih je u potpunosti cijepljeno, ne uključujući 'booster' doze. U EU-u je taj prosjek na 70 posto.
U pismu poslanom Komisiji ranije ovaj mjesec poljski ministar zdravstva Adam Niedzielski je s kolegama iz Hrvatske, Bugarske, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve i Rumunjske pozvao na „redukciju količina“ naručenih cjepiva.
Oni smatraju kako su ugovori dogovoreni u trenutku kad je bilo nemoguće predvidjeti kako će se pandemija odvijati te ih se stoga treba promijeniti sada kad je situacija povoljna.
Pfizer i Moderna, još jedan dobavljač cjepiva EU-u, pristali su odgoditi neke pošiljke.
Ministri u svom pismu poručuju kako je to „nedovoljno rješenje koje samo odgađa problem“.
Povjerenica Komisije za zdravstvo Stella Kyriakides u utorak je kazala kako će se pokušati odgoditi pošiljke cjepiva najranije za iduću godinu te da bi suvišne doze mogle biti potrebne u budućnosti.
Naglasila je kako se „ugovori moraju poštivati“ i dodala kako EU „ne može unilateralno izmijeniti njihove uvjete“.
Jedan europski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, u svibnju je rekao da bi europske države zasigurno izgubile bilo kakav pravni proces koji bi poduzele protiv dobavljača cjepiva.