"Ovo je povijesni trenutak", izrazio je zadovoljstvo direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, netom izabran na drugi petogodišnji mandat.
Sve dosad velik dio novca zemlje su donirale WHO-u na dobrovoljnoj bazi, što je otežavalo planiranje i zahtijevalo puno truda u prikupljanju sredstava.
Novi sustav će postupno - za nekih desetak godina - povećati fiksni dio proračuna WHO-a na 50 posto, sa sadašnjih 16 posto u dvogodišnjem proračunu za 2020.- 2021.
"Odluka koju ste donijeli neće samo promijeniti način financiranja ove organizacije, nego i način njezina rada", istaknuo je Tedros, pošto je odbor zemalja članica prihvatio reformu.
Odluka se treba potvrditi na godišnjoj skupštini koja se ovog tjedna treba održati u Ženevi, u Švicarskoj.
WHO financiraju 194 zemlje članice i nevladine organizacije.
Dosad je imala veoma ograničen manevarski prostor u pronalaženju odgovora na neke krize, napose kada je bila riječ o zaboravljenim sukobima i o zanemarenim bolestima.
Proračun organizacije je tek 5,8 milijarda dolara za razdoblje 2020.-21. i 6,12 milijarda za proračunski ciklus 2022.-23.
Najnoviji podatci pokazuju da se obveznim uplatama osigura tek 957 milijuna dolara, a donacijama 3,7 milijarda.
Najviše uplaćuju Sjedinjene Države (219 milijuna dolara), Kina (115 milijuna), Japan (82 milijuna), Njemačka (58 milijuna) i Velika Britanija (44 milijuna).