Iako je temeljnim kolektivnim ugovorom za državne i javne službe povećan iznos namijenjen za sistematske preglede s 500 na 1200 kuna, udruga upozorava da je i dosadašnji temeljni kolektivni ugovor iz 2017. jamčio pravo na sistematski pregled na teret poslodavca ali se u većini zdravstvenih ustanova uopće ne provode.
Tvrde pritom da se zdravstveno stanje zaposlenika u zdravstvu redovito kontrolira kod iznimno malog broja djelatnika unatoč tome što je Vlada još 2015. usvojila Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite.
Ta udruga stoga traži od svih poslodavaca u zdravstvu da liječnicima i drugim zaposlenicima osiguraju stvarnu mogućnost korištenja sistematskih pregleda te da se opseg tih pregleda izjednači s onima koje uživaju zaposlenici u znanosti i visokom obrazovanju.
Upozoravaju da je zdravstvo prema dokumentu usvojenom na Vladi grana s najvećim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog mjesta te da je liječnički posao iznimno odgovoran i stresan pa preopterećenost poslom, uz noćni rad, izrazitu zahtjevnost i izloženost agensima čine liječnike osjetljivima za razvoj različitih bolesti.
Za HUBOL je neshvatljivo da mnogim liječnicima, koji provode sve vrste zdravstvenih pregleda, poslodavci nisu osigurali niti jedan sistematski pregled tijekom više od 20 godina radnog staža.
"Izvrsno je da je iznos za sistematske preglede u novom temeljnom kolektivnom ugovoru značajno povećan. No, kako sada stoje stvari, to je mrtvo slovo na papiru. Za liječnike je ključno da uistinu mogu ostvariti to pravo, što nije slučaj u većini bolnica", upozorio je HUBOL.
Upozoravaju, uz to da su i u onim zdravstvenim ustanovama gdje se provode pregledi zaposlenici zakinuti u odnosu primjerice na zaposlene u visokom obrazovanju i znanosti za koje je opseg sistematskih pregleda puno širi.