Veleposlanici država članica EU-a pokušavaju i danas, u nedjelju postići dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, s očitim ciljem da se do dogovora dođe prije moskovske vojne parade u povodu Dana pobjede.
Komisija je prošli tjedan predstavila prijedlog šestog paketa sankcija protiv Rusije koji uključuje zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine, isključivanje najveće ruske banke Sberbank iz SWIFT-a, zabranu emitiranja u EU-u trima državnim ruskim TV kanalima, zabranu lobiranja za ruske kompanije i sankcioniranje visokih vojnih dužnosnika i pojedinaca koji su počinili zločine u Buči te odgovornih za opsadu Mariupolja.
Prijedlog moraju jednoglasno odobriti sve države članica, a na nekoliko sastanka Corepera, Odbora stalnih predstavnika država članica protekli tjedan nije se uspjela postići suglasnost zbog osjetljivog pitanja energetske sigurnosti. Više država članica u velikoj je mjeri ovisno o uvozu ruske nafte i traže ili izuzeće ili dulje tranzicijsko razdoblje kako bi pronašle alternativno rješenje.
Komisija je predložila promjene u svom prvotnom prijedlogu kako bi se Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj dalo više vremena da se oslobode ovisnosti o ruskoj nafti. Ali, Mađarska traži trajno izuzeće, tvrdeći da zabrana uvoza ruske nafte predstavljala “atomsku bombu” za njezino gospodarstvo.
I Hrvatska je među zemljama koja ima zahtjeve u pogledu Komisijina prijedloga, ali nije tražila izuzeće, kako su tvrdili pojedini mediji, nego dulje vremensko razdoblje za uvoz tzv. vakuum plinskog ulja za potrebe rada rafinerije u Rijeci. Komisija je predložila osam mjeseci, a Hrvatska traži dulje razdoblje.
Premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Salzburgu da Hrvatska podupire restriktivne mjere predložene okviru šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, koje uključuju i embargo na naftu, ali da vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao.
U ponedjeljak, na Dan Europe, u Strasbourgu će se održati završni sastanak Konferencije o budućnosti Europe. Supredsjedatelji Konferencije predat će na svečanosti u Europskom parlamentu u Strasbourgu završno izvješće predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Svo troje predsjednika održat će govore, a nakon toga predviđena je i konferencija za novinare.
U proteklih godinu dana građani su u okviru Konferencije imali prigodu raspravljati i predlagati ideje o tome kako bi Unija trebala izgledati.
U završnom izvješću nalazi se 325 preporuka za reformu Europske unije, a neke od njih podrazumijevaju i izmjene Ugovora EU-a. Neke od preporuka građana idu i u smjeru ukidanja prava veta pri odlučivanju u Vijeću Europske unije.
Sada je sve u rukama država članica koje trebaju odlučiti što je od predloženih rješenja prihvatljivo i žele li ići u promjene ugovore.
Postupak promjene temeljnih ugovora u EU- u vrlo je kompliciran i dugotrajan postupak s neizvjesnim ishodom. Svaki dogovor koji se o tome postigne na razini šefova država ili vlada mora biti ratificiran u državama članicama, bilo u njihovim parlamentima ili na referendumu. Pokušaji donošenja prvog europskog ustava propali su nakon referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj, 2005. godine. Nekoliko posljednjih ugovora koji su na snazi morali su biti naknadno dopunjavani kako bi dobili potporu u svim zemljama članicama.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za vanjsku politiku trebao bi usvojiti niz preporuka državama članicama i visokom predstavniku za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu o tome kako ojačati spremnost EU-a na globalne sigurnosne prijetnje.
U utorak s radom počinje istražno povjerenstvo koje je Parlament formirao radi istrage o Pegasusu, izraelskom softveru koji služi za špijuniranje, aktivista, novinara, političke konkurencije putem mobilnih uređaja.
Nedavno je otkriveno da je Pegasusom inficiran i mobitel španjolskog premijera Pedra Sancheza.
U četvrtak, predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen putuju u Tokio na samit EU-Japan, gdje će se sastati s premijerom Fumio Kishidom.
Komisija bi u srijedu trebala predstaviti strategiju za sigurniji internet za djecu i zakonodavne prijedloge za zaštitu djece od seksualne zlouporabe.