Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. godine kao interdisciplinarni projekt kojem je cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivijih i energetski učinkovitijih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.
Za projekte u okviru novog europskog Bauhausa (ENB) u razdoblju 2021.-2022. Unija će izdvojiti oko 85 milijuna eura.
U panel raspravi u Kući Europe sudjelovala je eurozastupnica Željana Zovko, vlasnik i osnivač tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, zamjenica pročelnice za strategijsko planiranje Grada Zagreba Irena Matković te Jana Horvat, finalistica nagrade Novi europski Bauhaus za 2021.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek raspravu je otvorila uvodnim govorom u kojem je istaknula da je Hrvatska u suradnji s Europskim parlamentom od samog početka aktivno sudjelovala u razvitku ovog projekta.
„Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je državama članicama stavljen na raspolaganje kako bi se oporavile od duboke ekonomske krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, financirat će velik broj projekata usklađenih s postulatima Novog europskog Bauhausa i Zelenog plana“, tvrdi Obuljen Koržinek.
Željana Zovko, hrvatska eurozastupnica i članica Odbora za kulturu i obrazovanje europskog parlamenta (CULT), kazala je da Hrvatska ima predispozicije da postane jedna od predvodnica europskog novog Bauhausa i pozdravila podršku koje su ovom projektu dale institucije, ali i Udruženje hrvatskih arhitekata.
„Sve što se u Hrvatskoj gradi, radi i čini zahvaljujući samom osjećaju za lijepo i za povijesnu i kulturnu baštinu već uključuje neke elemente ovog koncepta“, kazala je Zovko.
U svjetlu nedavnih potresa u Hrvatskoj, zastupnica Zovko kazala je kako ovaj koncept ne smije počivati samo na učinkovitosti, estetici i održivosti, već mora uključivati i sigurnosni element koji će građanima pružiti zaštitu u slučaju prirodnih i ljudski uzrokovanih nepogoda.
Florijan Ćelić, osnivač i vlasnik tvrtke iDeo Plan koja se bavi strateškim planiranjem, kazao je da interes za ovaj projekt u Hrvatskoj raste eksponencijalno.
"Klijenti su zainteresirani, najviše se javljaju jedinice lokalne samouprave koje obiluju kulturno-povijesnim cjelinama i baštinom, a smatram da tu leži i najveći potencijal Republike Hrvatske za korištenje mehanizma inicijative ENB-a.", kazao je Ćelić.
Po njemu, veliki potencijal leži i u valorizaciji napuštenih industrijskih područja i vojarni koje više nemaju vojnu perspektivu. Smatra da bismo prostorom trebali upravljati održivo jer je on, uz vrijeme, najvrijedniji resurs.
Dobar primjer valorizacije vojarni koje više nemaju vojnu perspektivu je projekt regeneracije vojarne Luščić u Karlovcu, koji je sudionici rasprave Jani Horvat i njenim kolegicama osigurao mjesto u finalu za nagradu Novi europski Bauhaus 2021. godine.
Jana Horvat kazala je da je ova tematika već desetljećima prisutna u arhitektonskoj edukaciji, ali smatra da je vrlo važna i podrška koja je sada dana ovim temama.
"Ključno je da mi kao arhitekti ponudimo viziju i strategiju, a ne samo da nešto funkcionira i da je lijepo. To ne možemo bez podrške politike, ali i bez suradnje s privatnim sektorom", dodala je.
Irena Matković, pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranje Grada Zagreba pohvalila se da je Komisija svrstala Zagreb na listu 100 europskih gradova uključenih u misiju klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2035.
Dodala je i da su problemi povijesne jezgre Zagreba stariji od potresa.
"Trebamo cjelovit pristup i prometnom zagušenju i depopulaciji i pretjeranoj turistifikaciji", dodala je Matković.
Sudionici su u raspravi naglasili i važnost javnih natječaja jer na njima projekte bira stručni žiri, a priliku dobivaju i mladi arhitekti.