„Naš cilj s aktom o upravljanju podacima je postaviti temelje za podatkovnu ekonomiju u koju pojedinci i tvrtke mogu vjerovati. Razmjena podataka može se razvijati samo ako su zajamčeni povjerenje i poštenje, čime se stimuliraju novi poslovni modeli i inovacije,“ rekla je izvjestiteljica Angelika Niebler iz redova pučana (EPP).
Niebler je dodala da je iskustvo pokazalo da je „povjerenje – bilo da se radi o povjerenju u privatnost ili u povjerljivost vrijednih poslovnih podataka – najvažnije pitanje“. Istaknula je da "povjerenje mora biti upisano u budućnost europske podatkovne ekonomije“.
„Na početku smo doba umjetne inteligencije i Europi će biti potrebno sve više i više podataka. Ovaj bi akt trebao olakšati i omogućiti sigurni pristup bogatim skladištima podataka širom EU-a. Revolucija podataka neće čekati Europu,“ dodala je izvjestiteljica.
Akt o upravljanju podacima odobren je u EP-u s 501 glasom za, 12 protiv i 40 suzdržanih.
Potpredsjednik Europske komisije Thierry Breton rekao je da sada treba osigurati uvjete za bolji prijenos podataka, naglasivši također važnost povjerenja što je, po njemu, "izazov ovog akta“.
Breton je rekao da je potrebno imati posrednike koji su neutralni, što će pomoći u ravnoteži između onih čiji se podaci dijele i onih koji te podatke koriste.
Potpredsjednik EK-a dodao je da je potrebno osnažiti i mehanizme „dobrovoljne razmjene podataka“.
EK procjenjuje da će se količina podataka koju generiraju javna tijela, poduzeća i građani u razdoblju od 2018. do 2025. umnožiti pet puta.
Cilj ovog akta jest povećati povjerenje u dijeljenje podataka, stvoriti nova pravila EU-a o neutralnosti tržišta i olakšati ponovnu upotrebu određenih podataka u posjedu javnog sektora, stoji u izvješću EP-a.
Akt će uspostaviti nove zajedničke europske podatkovne prostore u strateškim domenama poput okoliša, energije, mobilnosti, financija, proizvodnje, javne uprave, zdravstva i vještina.
Tijekom pregovora s ministrima EU-a, zastupnici su morali osigurati da nema rupa koje bi koristili operatori trećih zemalja za zlorabljene sheme.
Za dijeljenje podataka također će se koristiti pouzdane usluge te zajednički europski logotip koji potvrđuje njihovu usklađenost s zakonom, dodaje se u izvješću.
Portugalka Maria da Graça Carvalho (EPP) akt je nazvala "kamenom temeljcem europske strategije za podatke" koji omogućuje veće korištenje podataka kroz "različite mehanizme u koje možemo imati povjerenja".
"Jačanjem tih mehanizama možemo razmjenjivati podatke u strateškim sektorima energetike, mobilnosti, zdravstva, od čega će profitirati i građani i poduzeća", rekla je.
"Povjerenje i transparentnost iznimno su važni ako želimo ostvariti učinke u upravljanju podacima", rekla je.
Miapetra Kumpula-Natzri u ime socijalista nazvala je akt ključnim korakom prema pravednom korištenju podataka, rekavši da su podaci "resursi koje koriste najveći akteri koji maju monopol što nije dobro za društvo... ali ovim aktom omogućujemo da više poduzeća koristi podatke tako da ne profitira samo nekolicina nego mnogi".
Svake sekunde milijarde podataka kreira se u EU i to je "velika stečevina koju možemo koristi kako bismo unaprijedili kvalitetu života građana ili potaknuli razvoj znanosti i tehnologija" pri čemu se mora spriječiti nezakonita uporaba, rekao je Nicola Danti (Renew).
Ističući da neki akt nazivaju "podatkovnim schengenom", istaknuo je kako je akt alat koji će omogućiti kontroliranu uporabu podataka.
Romana Jerković, hrvatska zastupnica iz redova socijalista rekla je da je akt o upravljanju podacima „europski pokušaj da se odgovori na obećanja vezana za podatkovnu suverenost“. Dodala je da je to obećanje moguće ispuniti tako da dijeljenje podataka bude ukorijenjeno u „EU vrijednostima i primjenjivat će se najviša razina privatnosti i zaštite podataka“.
Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić istaknuo je da umjesto potpune zaštite osobnih podataka, „prvenstveno medicinskih“, dolazi do trgovine njima. „Potpuno smo promijenili smjer kojim smo išli ranije, prihvatili smo smjer SAD gdje je apsolutno sve trgovačka roba,“ dodao je.
Po njemu, takvo će "trgovanje medicinskim podacima omogućiti proizvodnju izrazito specifičnih bioloških oružja“.