„Ljudi se sjećaju da su uređaji nekada trajali daleko dulje, a danas kada je tehnologija znatno uznapredovala uređaji se mahom kvare u drugoj ili trećoj godini rada kada najčešće ističe jamstvo“, kazala je Borzan na konferenciji za medije u Kući Europe u Zagrebu.
Po istraživanju, 93,8 posto hrvatskih građana smatra da kućanski aparati danas traju kraće nego prije 20 godina, 94,1 posto građana misli da bi uređaji trebali trajati duže, dok 61,1 posto smatra da se uređaji proizvode s ugrađenim kvarom kako bi bili primorani kupiti nove. Što se tiče digitalnih kvarova koji su danas posebno aktualni, 57,3 posto građana kaže da im se nakon ažuriranja operativnog sustava uređaj usporio ili baterija na uređaju traje kraće.
Građani rješenje vide u označavanju očekivanog trajanja na uređajima, njih čak 85,3 posto. Smatraju i da potrošači ne bi trebali biti ti koji će dokazivati da je proizvod neispravan, već bi odgovornost trgovca trebala biti da dokaže da je uređaj ispravan. Preko 70 posto građana spremno je više platiti za uređaj koji traje duže, što je u skladu i sa stavovima građanima drugih zemalja članica Unije.
Borzan kaže da građani u svojim očekivanjima nisu nerealni, podaci pokazuju da potrošači ne očekuju da će uređaji trajati do krajnjeg roka. Ipak, uređaji često traju i do duplo manje od očekivanja potrošača. Dobar primjer toga su mobiteli koji najčešće traju dvije do tri godine, iako mi je očekivano trajanje nešto manje od pet godina.
Borzan na ovom pitanju radi od 2014. godine kada je u Europskom parlamentu bila glavna autorica S&D-a (kluba socijaldemokrata) za izvješće i Rezoluciju o kvarenju uređaja.
„Prije godinu dana, u Izvješću smo pozvali na zabranu ugrađenih kvarova i ta zabrana je prošla sa samo dva glasa više na plenarnom zasjedanju. Međutim, bilo je dovoljno da Komisija shvati kako je to problem koji muči građane i stvara im financijske poteškoće. Zato su predložili novi zakon koji uskoro kreće u pregovore“, dodala je.
Komisija je novim zakonom predlaže zabranu ugrađenih kvarova, uvođenje oznaka o tome koliko je lako popraviti uređaj u slučaju kvara i obveznu informaciju o očekivanom trajanju uređaja. Europski zastupnici u četvrtak će na plenarnoj sjednici raspravljati i glasati o Rezoluciji o pravu na popravak u kojoj se traži da se potrošačima omogući i ta opcija.
Što se tiče hrvatskog zakonodavstva, Borzan smatra da se ne radi dovoljno. Nacionalne vlade nekih od država članica već su samostalno napravile korake da zaštite svoje potrošače, ali to nije slučaj u Hrvatskoj.
„Hrvatska je na samom dnu po zaštiti potrošača i to nije slučajno. Ne vidim da se išta mijenja na bolje, a mislim da bi se zaista moglo napraviti mnogo za građane“, izjavila je Borzan za Hinu.
„Dobar primjer su skandinavske zemlje u kojima se kroz porezne olakšice potiče ljude da popravljaju uređaje ili Francuska u kojoj je zabranjeno programirano kvarenje uređaja“, dodala je.