Iako je prvo izdanje ljetnih paraolimpijskih igara održano 1960. u Rimu, trebalo je proći još 16 godina kako bi se održale prve Zimske paraolimpijske igre i to u švedskom Ornskoldsviku.
Bile su to i prve POI uopće na kojima nisu sudjelovali samo sportaši u invalidskim kolicima. U godinama koje su uslijedile Igre su se proširile i postale zajedno s ljetnim POI najveći međunarodni sportski događaj osoba s invaliditetom.
U Ornskoldsviku je sudjelovalo 198 sportaša iz 16 zemalja koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju. Četiri godine kasnije parasportaši su se okupili u norveškom Geilu. Sudjelovalo je 299 natjecatelja iz 18 zemalja, Treće i četvrte zimske POI bile su u Innsbrucku, pa su uslijedili zajedno francuski Tignes i Albertville.
Od olimpijskih igara u Seoulu 1988. godine paraolimpijske igre se održavaju u istom gradu kao i OI.
Do sada je održano 16 ljetnih i 12 zimskih POI, a u Pekingu će biti 13. zimske paraolimpijske igre.
Što se tiče ljestvice medalja svih vremena na Zimskim paraolimpijskim igrama, Njemačka je prva s ukupno 364 medalje, od čega je 137 zlatnih. Norveška, SAD i Austrija su ostale tri nacije s ukupno preko 300 medalja i preko 100 zlata.
U Pekingu, koji je postao prvi grad u povijesti koji je ugostio ljetne OI i POI (2008), te zimske OI i POI (2022) nastupit će 564 parasportaša iz 46 nacionalnih saveza, među kojima i četiri hrvatska paraolimpijca.
Što se tiče broja sportaša, Peking je gotovo jednak Pjngčangu (2018) gdje je nastupilo 569 sportaša. No, u Pekingu će nastupiti rekordnih 138 para sportašica, što je povećanje u odnosu na 133 koje su sudjelovale prije četiri godine.
Medalje će se dijeliti u 78 disciplina, 39 za muškarce, 35 za žene i četiri mješovite discipline.
"Fantastično je postignuće izjednačiti se s rekordnim brojem para sportaša koji će se natjecati na Zimskim Paraolimpijskim igrama imajući na umu izazove s kojima su se suočavali tijekom posljednje dvije godine. Ovo je dokaz izvanrednih napora nacionalnih paraolimpijskih odbora i međunarodnih federacija," kazao je predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora Andrew Parsons.
"S Međunarodnim danom žena na horizontu, drago mi je vidjeti da je broj para sportašica strahovito porastao, dosegnuvši rekordne razine. Treba još puno raditi na postizanju spolnog pariteta, ali značajno povećanje učešća žena na Zimskim igrama u posljednjih 20 godina pokazuje da idemo u pravom smjeru," dodao je.
Prva Paraolimpijske igre održane su 1960. godine u Rimu, međutim povijest paraolimpijskih igara i paraolimpijskog pokreta veže se uz njemačkog neurologa Ludwiga Guttmanna.
Sin židovskog ugositelja je 1939. sa suprugom i dvoje djece pobjegao u Englesku, a pet godina kasnije u bolnici Stoke Mandeville je osnovao Centar za ozljede leđne moždine i uveo revoluciju u tretman cerebralne paralize.
Guttmann je brzo shvatio da je tjelesna aktivnost važna za osobe s invaliditetom, zbog toga je 28. srpnja 1948. na dan otvaranja Olimpijskih igara u Londonu, organizirao prve Igre na kojima su nastupile ekipe iz njegove bolnice i doma veterana iz Richmonda, a nadmetali su se u streličarstvu.
Uslijedile su godine kada se broj sudionika i broj sportova sve više povećavao pa se postavilo pitanje prilagođenih borilišta, smještaja i sredstava. Sredinom 1958. Guttmann je s Antoniom Magliom, direktorom Spinalnog centra talijanskog instituta INAIL razgovarao o mogućnosti da se Igre Stoke Mandeville 1960. održe u Rimu, gradu koji je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) odabrao za domaćina OI. Ideju su podržale talijanske vlasti i postignut je dogovor.
Na prvom izdanju POI nastupilo je 400 sportaša iz 23 zemlje, a nastupili su samo sportaši s ozljedama kralježnice. U Torontu 1976. prvi put su nastupile osobe s amputacijama, te slijepi i slabovidni sportaši. Iste godine u švedskom Oernskoeldsviku su održane prve zimske POI.
DOSADAŠNJE ZIMSKE POI 1976 Ornskoldsvik (Švedska) 1980 Geilo (Norveška) 1984 Innsbruck (Austrija) 1988 Innsbruck (Austrija) 1992 Tignes/Albertville (Francuska) 1994 Lillehammer (Norveška) 1998 Nagano (Japan) 2002 Salt Lake City (SAD) 2006 Torino (Italija) 2010 Vancouver (Kanada) 2014 Soči (Rusija) 2018 Pjongčang (Južna Koreja) 2022 Peking (Kina)