“Ono za što se Hrvatska zalagala i što smo mi danas na Vijeću rekli jest da smatramo da bi bilo jako korisno da se već na temelju pozitivnog brzog antigenskog testa mogu izdavati potvrde o preboljenju”, rekla je Metelko Zgombić, dodajući kako očekuje da će te prijedloge Komisija ugraditi u delegirani akt u ožujku.
“Smatramo da je to posebno važno sada u okviru ove situacije, gdje imamo veliki broj zaraženih varijantom omikron, tim više što su znanstvenici potvrdili da je znatno povećana kvaliteta i preciznost antigenskih testova, da oni mogu biti itekako dobar temelj za utvrđivanje da je netko prebolio covid”, rekla je Metelko Zgombić.
Također je rekla da se Hrvatska zauzima da potvrde o preboljenju vrijede jednako kao i potvrde o cijepljenju, to jest devet mjeseci, odnosno 270 dana.
Prema sadašnjim pravilima potvrde o cijepljenje vrijede devet mjeseci, a potvrda o preboljenju šest mjeseci.
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, u utorak su usvojili ažurirane preporuke za putovanja unutar Unije u kojima je glavni kriterij posjedovanje valjane digitalne potvrde o covidu, a ne više područje iz koje osoba dolazi.
To znači da osoba koja ima valjanu digitalnu potvrdu EU-a o covidu u načelu ne bi trebala podlijegati dodatnim ograničenjima, kao što su testovi ili karantena, bez obzira na mjesto odakle kreće na put. Od osoba koje nemaju digitalnu potvrdu EU-a o covidu moglo bi se zahtijevati da obave test prije ili nakon dolaska.
U delegiranom aktu koji je Komisija donijela 21. prosinca prošle godine i koji stupa na snagu 1. veljače, utvrđeno je obvezujuće razdoblje prihvaćanja potvrda o cijepljenju od devet mjeseci, odnosno 270 dana nakon primarnog cijepljenja od dvije doze ili cijepljenja jednom dozom cjepiva Johnson&Johnson.
Za sada nije utvrđeno koliko će vrijediti covid potvrde nakon primanja dodatne, booster doze jer nema dovoljno znanstvenih podataka koliko traje zaštita nakon te doze.
Prema ažuriranim preporukama za putovanja unutar EU-a, koje su u utorak usvojene, predviđa se i prilagodba karte EU-a koja prikazuje razine rizika u bojama.
Do sada su pri određivanju kojom će se bojom određena regija označiti uzimalo u obzir stopa testiranja i stopa pozitivnih slučajeva u zadnjih 14 dana. Sada će se tim kriterijima dodati i stopa procijepljenosti u pojedinim područjima EU-a.
Te karte uglavnom služe u informativne svrhe, ali i za koordinaciju mjera. Područja s izrazito niskom stopom zaraženih označavaju se zelenom bojom, a ona s posebnom visokom stopom tamnocrvenom bojom. Za putovanja iz „zelenih” područja ne bi se trebala primjenjivati nikakva ograničenja, dok bi putovanja iz „tamnocrvenih područja trebalo odvraćati i osobe koje dolaze iz tih područja i koje nisu cijepljene niti su preboljele covid 19 trebale bi se podvrgavati testiranju prije putovanja i karanteni nakon dolaska.
U preporukama se predviđaju izuzeća od određenih mjera koja se mogu primjenjivati na dnevne migrante, djecu mlađu od 12 godina i osobe koje putuju iz nužnih razloga.