Kako su priopćili iz Javne ustanove Maksimir, par labudova povezuje ljubavna priča. Mužjak ima oštećeno letno perje zbog čega ne može letjeti, a njegova ga partnerica vjerno prati. Par crvenokljunih labudova je godinama živio na jezeru koje je nastalo iskopom gline kraj bivše ciglane u Sesvetskoj Selnici, no kad im je pronađeno bolje mjesto za život, dogovoreno je njihovo preseljenje u Drugo maksimirsko jezero.
"Godinama smo u kontaktu s građanima iz Sesvetske Selnice koji nas zovu kad se labudovi nađu u nevolji - kad im je jezero okovano ledom ili kad im je potreban pregled veterinara. Zajednička nam je želja bila da labudovima potražimo mjesto gdje će imati potreban mir, ali i gdje će ih stručnjaci lakše nadzirati", rekao je ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta Damir Skok.
U akciji hvatanja labudova radi preseljenja, uz terensku ekipu Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba, sudjelovali su i zagrebački vatrogasci, a prije ponovnog puštanja u prirodu labudove su temeljito pregledali u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta.
Preseljenje labudova jedna je od akcija za revitaliziranje maksimirskim jezerima
"Nadamo se da će se labudovima iz Sesvetske Selnice idućih godina pridružiti i drugi labudovi jer je Drugo maksimirsko jezero dom labudova od njegova nastanka 1941. godine. Zbog toga se na jezeru postavlja i labuđi otočić, nadahnut onim kakav je nekada bio na istom mjestu, a koji se može vidjeti na starim fotografijama Maksimira", istaknula je v. d. ravnatelja Javne ustanove Maksimir Nika Dolenc.
Dodala je kako se stariji sugrađani s nostalgijom prisjećaju i labuda Jure, miljenika mnogobrojnih generacija koje su posjećivale park Maksimir.
"Doseljeni par labudova obnavlja posebnu vezu između Maksimira i labudova, ptica koje u mnogim kulturama imaju pozitivnu simboliku - od dobrote i elegancije do ljubavi“, rekla je Dolenc.
Postavljanje labuđeg otočića te uređenje Drugoga maksimirskog jezera koje će uskoro biti dovršeno, aktivnosti su u sklopu projekta "Gradski prozori u prirodu - unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)" kojeg sufinancira Europska unija. Nositelj projekta je Grad Zagreb, partneri su Javna ustanova Maksimir, udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa, a suradnik je zagrebački Zoološki vrt.
"Infrastrukturnim zahvatima u parku Maksimiru, uz uređenje postojećih sadržaja, donosimo nove koji će građanima omogućiti nove doživljaje, a partnerskim ustanovama daljnji razvoj i podizanje vlastitih kapaciteta. Projekt osigurava i niz stručnih podloga zahvaljujući kojima će se podići kvaliteta upravljanja parkom Maksimirom i značajnim krajobrazom Savica", istaknuo je Dejan Jaić, pomoćnik pročelnice zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
Maksimir je zeleni dragulj Zagreba, a naša je obveza očuvati ga kako bi i u nadolazećim desetljećima Zagrepčani i njihovi gosti u toj urbanoj zelenoj oazi mogli uživati u razonodi i odmoru, poručio je.