Riječ je o tematskoj raspravi koja je dio procesa Konferencije o budućnosti Europe čiji je cilj prikupljanje ideja građanki i građana te izrada prijedloga za reformu i prioritete EU-a.
HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol podsjetio je tijekom rasprave na Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) kao jednu od najvažnijih politika EU-a. Nakon Drugog svjetskog rata, koji je obilježila velika glad u europskim zemljama, Europa je shvatila da mora imati organizirano tržište poljoprivrednim proizvodima, rekao je Sokol te dodao da ZPP ima nove ciljeve radi prilagodbe klimatskim promjenama.
"Neki od tih ciljeva uključuju smanjenje upotrebe kemijskih pesticida za 50 posto do 2030. godine, zatim smanjenje upotrebe gnojiva za 20 posto, smanjenje korištenja antibiotika u uzgoju životinja za 50 posto, i povećanje poljoprivrednih površina pod eko uzgojem na 25 posto od ukupne poljoprivredne površine u EU", rekao je.
Sokol je također poručio da na poljoprivrednika ne smijemo gledati kao na zagađivača okoliša nego kao na partnera kojemu trebamo pomoći da se prilagodi svim ekološkim zahtjevima održivosti koje je EU odredila.
S njim se složio zastupnik Ladislav Iličić iz kluba europskih konzervativaca i reformista, ali je naglasio da je potrebno poštivati načelo supsidijarnosti. ''Sve politike – zelene, demografske, ekološke i poljoprivredne treba spuštati na nižu razinu, na općine, županije i države, a ne forsirati neke dogmatske ciljeve koji su običnom čovjeku neprihvatljivi''.
Eurozastupnik Karlo Ressler izjavio je da poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj nema takve razmjere da bi je mogli svrstati u veliku industriju ili među velike zagađivače. Govorio je o inicijativi ''Od polja do stola'' koja povezuje lokalne proizvođače s obližnjim vrtićima i školama koji nabavljaju upravo njihove proizvode.
''Na taj način mladi konzumiraju domaće i kvalitetne proizvode što bi trebao biti cilj svake zemlje, stoga je važno da se ova inicijativa proširi po cijeloj Hrvatskoj'', rekao je.
Pročelnica Biotehničkog odjela Sveučilišta u Slavonskom Brodu Slavica Antunović kazala je da klimatske promjene predstavljaju prijetnju čovječanstvu jer smanjuju proizvodnju hrane. Agronomi i poljoprivrednici u Slavoniji nerijetko su suočeni s temperaturnim ekstremima i sušama koje ostavljaju posljedice na urod.
Osim o klimatskim promjenama, treba voditi računa o ulaganju u obrazovanje, ocijenila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Ona je poručila da su Hrvatskoj potrebni visoko obrazovani poljoprivrednici jer ih trenutno ima 52 posto manje u odnosu na prosjek EU-a. No, dodala je da nije problem samo obrazovna struktura domaćih poljoprivrednika već i sve manji broj stanovnika u ruralnim područjima.
''Moramo pitati stanovnike sela što im treba da bi ostali živjeti na selu. Isto tako, moramo pitati mlade poljoprivrednike što im treba da bi nastavili proizvoditi hranu. Dakle, trebamo sagledati stvarni život na selu da bi znali u što želimo ulagati, ne smijemo ulagati samo zato što imamo novaca'', poručila je Petir. Prema njezinim riječima, Hrvatskoj je do 2027. godine dostupno pet milijardi eura za ruralni razvoj i razvoj domaće poljoprivrede, što je dvostruko više nego u prethodnom sedmogodišnjem financijskom razdoblju.
Jedan od sudionika panela bio je i mladi poljoprivrednik Zvonimir Kalić iz Đakova, koji se bavi proizvodnjom različitih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda od konoplje. ''Veliki je problem pristup zemljištu. Poljoprivredno zemljište potrebno nam je radi širenja proizvodnje i jačanja konkurentnosti, čak i samo pet dodatnih hektara može nam biti od velike pomoći'', rekao je Kalić.
Osim pristupa zemljištu, Petir je spomenula nedostatak pristupa jeftinim kreditima, problem s plasmanom proizvoda te nedostatak infrastrukture kao što su brze prometnice, ali i brzi internet. ''Kako ćemo motivirati mlade da dođu živjeti na selo, ako nemaju kvalitetan internet. Ne očekujemo valjda da će se penjati na drvo ili krov ne bi li uhvatili signal'', pitala je Petir.