Rezolucija Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u cijelosti je usvojena s 516 glasova. Protiv je glasalo 86 zastupnika, a suzdržanih je bilo 75.
Među eurozastupnicima koji su podržali rezoluciju su Biljana Borzan, Romana Jerković, Predrag Fred Matić i Tonino Picula iz SDP-a, Sunčana Glavak i Željana Zovko iz HDZ-a, IDS-ov Valter Flego i Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.
Ladislav Ilčić iz HKS-a i nezavisni Mislav Kolakušić bili su suzdržani. HDZ-ovi Karlo Ressler i Tomislav Sokol nisu glasali.
Cilj obvezne edukacije zastupnika koju nalaže ova rezolucija je osvještavanje problema seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, uglavnom žena, u Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a te osposobljavanje za adekvatnu reakciju u slučaju svjedočenja takvom obliku nasilja ili u slučaju da su zastupnici i sami žrtve.
“Ni u hodnicima ovog Doma nisu svi sigurni, seksualno uznemiravanje može se dogoditi svugdje, pa i ovdje”, rekao je na raspravi u Europskom parlamentu uoči glasovanja u četvrtak poljski zastupnik Robert Biedron iz kluba S&D.
Brojke pokazuju da je seksualno uznemiravanje često neprijavljeno i zataškano te da se o njemu premalo izvještava. To se događa zbog toga što se ovaj problem često ne doživljava ozbiljnim, zbog neznanja o načinima pružanja podrške žrtvama, straha od viktimizacije, gubitka radnog mjesta i sl.
“Rečeno nam je da ćemo naštetiti reputaciji Parlamenta ako o tome govorimo, no nismo štetili mi koji smo rekli istinu, nego oni koji su to prikrivali”, upozorila je njemačka zastupnica Terry Reintke iz kluba Zelenih.
Belgijska zastupnica Assita Kanko iz kluba Europskih konzervativaca i reformista upozorila je da se “zlouporaba vlasti događa svugdje” te izrazila podršku rezoluciji o borbi protiv seksualnog zlostavljanja.
Izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnosti upozorava da su najčešće žrtve seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu djelatnici na najranjivijim položajima: osobe koje su vježbenici, osoblje koje obavlja poslove asistiranja, ugovorno osoblje.
Edukacija o mjerama protiv seksualnog uznemiravanja do sada je bila dobrovoljna.
“Do sada je to bilo dobrovoljno i samo je četvrtina zastupnika sudjelovala u tom osposobljavanju”, navela je Evelyn Regner u ime Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i naglasila da “moramo biti bolji od toga”.
Obuka mora biti obavezna, istaknula je francuska zastupnica Irene Tolleret iz kluba Renew, “kako bismo svi znali kako postupiti u slučaju zlostavljanja”.
Španjolska zastupnica Rosa Estaras Ferragut iz kluba Europske pučke stranke (EPP) navela je da je ona pohađala obuku protiv seksualnog uznemiravanja te da je preporučuje svima “jer zaista radi na tome kako spriječiti uznemiravanje žena”.
“Bila sam i žrtva i svjedok uznemiravanja i nisam znala što napraviti “, rekla je Tolleret.
Većina žrtava seksualnog zlostavljanja su žene, i na razini institucija EU-a i općenito.
“U 90 posto slučajeva žrtve su žene. Čak 50 posto žena doživjelo je neki oblik zlostavljanja, a te su brojke još i veće jer se brojni slučajevi ne prijavljuju”, upozorila je Evelyn Regner u ime Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.
Seksualno zlostavljanje (većinom) žena događa se i u drugim institucijama i radnim okruženjima. Čak 32 posto žena nasilje je doživjelo na poslu od strane nadređene osobe, kolege ili klijenta (usporedbe radi, 22 posto žena nasilje je doživjelo od partnera).
75 posto žena u kvalificiranim zanimanjima ili na rukovodećim položajima bilo je spolno uznemiravano kao i 61 posto žena u uslužnom sektoru.
Ovaj je problem u fokus javnosti posebno doveo pokret Me too.
Stoga su eurozastupnici raspravljali o utjecaju ovog pokreta na unapređenje mjera protiv seksualnog zlostavljanja u institucijama EU-a.
Pokret Me too, koji je započeo je 2017. kao val javnih svjedočenja žrtava seksualnog zlostavljanja, posebno na radnom mjestu i u raznim institucijama, potaknuo je EU na rješavanje ovog problema, no još uvijek nije napravljeno dovoljno, smatraju zastupnici.
Iako je Europski parlament 2017. donio Rezoluciju o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u, a usvojen je i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost 2020., slučajevi spolnog uznemiravanja u Parlamentu - i drugdje - i dalje postoje.
Nulta tolerancija uznemiravanja stoga mora biti imperativ, istaknuli su zastupnici.
Također su pozvali na izradu javnog popisa zastupnika koji su sudjelovali na tečajevima osposobljavanja protiv uznemiravanja te na donošenje mjera zaštite od viktimizacije ili osvete protiv podnositelja pritužbi, žrtava i svjedoka.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja jedan je od ključnih ciljeva Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2020. do 2025. koju je donijela Europska komisija. Nijedna država članica nije postigla potpunu rodnu ravnopravnost, a napredak po tom pitanju je veoma spor, navodi Komisija.