Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države već tjednima optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu.
Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Proruski separatisti iste su godine zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk.
Eurozastupnici su u utorak na plenarnoj sjednici raspravljali o stanju na ukrajinskoj granici i okupiranim ukrajinskim teritorijima.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) pozvao je na "snažne gospodarske sankcije" Rusiji.
Picula sastanak Europskog vijeća ovaj tjedan vidi kao priliku da se razgovara o zajedničkoj strategiji prema Rusiji jer "interesi zemalja članica Unije nisu uvijek usklađeni", a kao primjer za to je naveo Sjeverni tok 2.
Plinovod dug 1.200 km koji povezuje Rusiju i Njemačku i zaobilazi Ukrajinu, završen je u rujnu, ali nije još pušten u promet zbog kašnjenja s izdavanjem dozvola.
Poljska s obzirom na eskalaciju napetosti između Ukrajine i Rusije još glasnije poziva Njemačku da ne otvori taj plinovod.
Njemačka zastupnica Zelenih Viola von Cramon-Taubadel smatra da je Ukrajina ruska meta jer "teži europskim vrijednostima, čega se Kremlj najviše plaši".
"Izvoz Kremlja nisu samo nafta i plina, nego i teror. Povećanjem naše ovisnosti o Rusiji mi izdajemo saveznike i ugrožavamo Europu. Vrijeme je da naša vanjska politika pokaže zube i progovori jezikom koji oni najbolje razumiju, a to su sankcije", rekla je von Cramon-Taubadel.
Poljakinja Anna Zalewska (ECR) smatra da je ova kriza "ispit za EU i NATO" i da je Putinov cilj što prije početi zarađivati od Sjevernog toka 2.
"Naša snaga je u jedinstvu, a ne u pojedinačnim interesima", dodala je Zalewska.
Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost.
Rusija traži NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu.
Pučanin Andrius Kubilius rekao je da ne treba popustiti tim zahtjevima. "Ako popustimo, bit ćemo odgovorni za novi agresivni fašizam 21. stoljeća", rekao je.
Šef europske diplomacije Josep Borrell zaključno je eurozastupnicima poručio da će EU "biti spreman odlučno odgovoriti na bilo kakvu agresiju na Ukrajinu".