Kako je nakon sastanka izjavio slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, u tim je pitanjima između članica EU i država u regiji zapadnog Balkana potrebna što bolja razmjena informacija i operativna suradnja na terenu.
Slovenija, koja do kraja godine predsjedava Vijećem EU-a, preporučuje da se dio od 30 milijardi eura europskih sredstava, koje će države u regiji primiti kao pomoć, usmjere za aktivnosti na području unutarnjih poslova.
Borba s organiziranim kriminalom za države u regiji mora biti shvaćena i kao važan dio vladavine prave, kazala je nakon sastanka povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zahvalila trima zemljama u regiji koje su primile izbjeglice iz Afganistana, nekadašnje suradnike europskih institucija, nakon što su vlast u toj državi preuzeli talibani.
Na novinarsko pitanje vezano uz navode i optužbe da Slovenija i Hrvatska izvode "lančane" push-back akcije vraćanja migranata i izbjeglica u BiH i nad njima provode nasilje, Hojs je kazao da odlučno odbacuje te navode i da se migranti nikad nisu žalili na postupke Slovenije.
Slovenija u Hrvatsku vraća samo one migrante koji u Sloveniji ne zatraže azil i to čini zakonito, prema bilateralnom sporazumu s Hrvatskom, naveo je Hojs dodavši da se dezinformacije o tome možda pojavljuju zbog toga jer su neki zamijenili Sloveniju za Hrvatsku, u kojoj je bilo izvješća o takvim slučajevima. Ili se možda radi o "spinu" novinara ili nevladinih organizacija, naveo je slovenski ministar unutarnjih poslova.
Kako je, odgovarajući na isto pitanje, kazala europska povjerenica Johansson, ona osobno i Europska komisija generalno su zabrinuti svim izvješćima u kojima se govori o kršenju ljudskih prava.
"Kad je riječ o granici Hrvatske s BiH moram reći da imam vrlo dobru suradnju s hrvatskom vladom", kazala je Johansson, dodavši kako je uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam.
Čini se da taj mehanizam djeluje, a ima i potporu Europske komisije, rekla je povjerenica EU.
U vezi s izvješćem jedne organizacije o fizičkom nasilju nad migrantima na granici s BiH, Johansson je rekla da Komisija ima uvjeravanja od najviših predstavnika hrvatskih vlasti, uključivši i samog premijera, da se navodi u vezi s nepravilnostima u postupanju s migrantima uzimaju vrlo ozbiljno i istražuju te da je u konkretnom slučaju, koji je bio u fokusu javnosti, došlo i do sankcioniranja policijskih službenika. Dodala je da hrvatska vlada i dalje treba "otvorenih očiju" pratiti moguće zloporabe u policijskom postupanju.
Što se tiče migracija, i na tom su području potrebni razmjena informacija i policijska suradnja EU-a, država na migrantskoj ruti i država izvora odakle dolaze migranti, navela je Johanson, istaknuvši da je stanje s migrantima u BiH mnogo bolje nakon lanjske krize u vrijeme Božića, pa je tako EU pomogla i u osnivanju novog kampa za migrante Lipa.