Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su s 543 glasova 'za' i 52 'protiv' usvojili izvješće o europskoj strategiji za kritične sirovine.
„Kritične sirovine apsolutno su ključne za obnovljive izvore energije“, rekla je u raspravi u ponedjeljak Hildegard Bentele, izvjestiteljica za ovu temu iz redova Europske pučke stranke, upozorivši kako je Europska unija na tom području „izložena ucjenama“.
EU je ovisan o uvozu kritičnih sirovina, a gotovo 44 posto nabavlja iz Kine – kineski predsjednik Deng Xiaoping, predvodnik ekonomske transformacije komunističke zemlje, tako je 1992. ustvrdio kako „Bliski istok ima naftu, a Kina rijetke zemne minerale“.
Za velik dio kritičnih sirovina EU je ovisan o nestabilnim, korumpiranim ili autoritarnim dijelovima Azije i Afrike. Primjer je kobalt, element ključan za zelenu tranziciju, koji na tržište većinom dolazi iz DR Konga.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se svjetska potražnja za kritičnim sirovinama, čija je količina u prirodi ograničena, do 2060. udvostručiti, te da bi ovisnost o njima uskoro mogla zamijeniti ovisnost o fosilnim gorivima.
Paralelno se EU do 2050. obvezao postići klimatsku neutralnost, a to ne može postići bez tih sirovina potrebnih za vjetroelektrane, solarne panele i električne automobile.
Geopolitičko oružje
U usvojenom izvješću stoji kako „EU trenutačno osigurava samo jedan posto sirovina za energiju vjetra, manje od jedan posto za litij-ionske baterije i za gorive ćelije, samo dva posto sirovina relevantnih za robotiku i samo jedan posto sirovina za fotonaponske sklopove na bazi silicija“.
„Moramo brzo djelovati kako bi osigurali pristup kritičnim sirovinama“, upozorila je Bentele.
Thierry Breton, povjerenik Europske komisije (EK) za unutarnje tržište, na raspravi u ponedjeljak upozorio je da će Europi u budućnosti trebati „60 puta više litija i 50 puta više kobalta“.
„Naše potrebe za tim sirovinama postale su geostrateški alat koji se sada koristi protiv nas“, kazao je Francuz, naglasivši potrebu „diversifikacije opskrbe, kružnog gospodarstva i podizanja vlastitih kapaciteta“.
Kružno gospodarstvo
Izvješćem se poziva EK da „uspostavi programe potpore kojima bi se poticale inovacije u području održivog rudarenja kritičnih sirovina u EU-u“ te da „prijelaz na kružno gospodarstvo postavi kao prioritet, smanjujući ovisnost EU-a o uvozu“. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, s do 90 posto svjetskog elektroničkog otpada se ilegalno trguje ili završi na odlagalištima.
Izvješće poziva i na izgradnju snažnijeg partnerstva s različitim svjetskim regijama, posebno s Afrikom čiji jug „podmiruje 71 posto potreba za platinom, 92 posto potreba za iridijem, 80 posto za rodijem i 93 posto za rutenijem”.
Sara Matthieu iz Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te članica kluba Zelenih naglasila je važnost očuvanja europske bioraznolikosti i opasnost rudarenja u zaštićenim dijelovima prirode.
Osvrnuvši se na tvrdnje drugih europarlamentaraca da je moguće naći ravnotežu između gospodarskih i ekoloških zahtjeva, rekla je da „o tome mogu samo sanjati“ te da su „naumili dozvoliti rudarenje u osjetljivim ekosustavima“.
Roman Haider iz Odbora za međunarodnu trgovinu i član kluba Identitet i demokracija predložio je da bi EU pri sklapanju budućih trgovinskih sporazuma trebao „plaćanja u američkim dolarima zamijeniti eurima kako bismo izbjegli nestabilnost cijena“.