Grandi je istaknuo da se većina izbjeglica želi vratiti kući, u zemlju podrijetla, ali ne mogu zbog sigurnosnih problema i nedostatka temeljnih usluga. Zato smatra da je najbolje rješenje osigurati da ljudi budu zaštićeni u svojim domovima, pri čemu europski mirovni napori igraju važnu ulogu.
No osim zemljama podrijetla, dodao je da je „pomoć potrebna i zemljama gdje većina izbjeglica traži azil jer upravo tu snažna europska potpora može ojačati sustave azila, pružiti razvojnu i humanitarnu pomoć te uključiti izbjeglice u socijalne usluge zemalja domaćina, barem dok se ne pronađe trajno rješenje“.
Pritom je od iznimne važnosti zajednička suradnja svih članica Europske unije jer se pristupom „moja zemlja na prvom mjestu“ mogu jedino dobiti izbori, ali se ne mogu riješiti suvremeni problemi među kojima su i prisilne migracije, rekao je Grandi.
UN-ov povjerenik uvjeren da nitko ne odabire biti izbjeglicom stoga je u svom govoru osudio „neodgovorni ksenofobni diskurs“ koji prepoznaje u zidovima, bodljikavim žicama i „push-backovima“.
Nasilna protjerivanja smatra neprihvatljivima zato jer je EU utemeljena na vladavini prava i stoga ju je pozvao da se pokaže kao primjer drugim državama. Podsjetio je europarlamentarce kako su se „Europska unija i Konvencija o izbjeglicama iz 1951.godine rodile sa ciljem da spase buduće generacije od razaranja koja donosi rat“. Povodom 70.obljetnice spomenute Konvencije, zaključio je kako je ona i danas jednako relevantna za sve one koji su primorani na bijeg od nasilja i progona.
U raspravi koja je uslijedila Jeroen Lenaers iz Europske pučke stranke (EPP) rekao je da EU i Europljani žele pomoći, no, upozorio je, među onima koji pristižu u Europu, mnogi zapravo nisu izbjeglice a procedura za dobivanje azila ponekad zlorabi nauštrb najranjivijih. Takve "ozbiljno prijeti potkopati potporu javnosti" politikama pomoći ugroženima
Simona Bonafe je u ime kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da pitanja azila i migracija vidi kao zajedničku odgovornost Europske unije te da nijedna zemlja članica ne bi smjela biti prepuštena da se sama bori sa migracijskim tokovima. Iz političke pat pozicije EU može "izaći samo solidarnim pristupom: solidarnošću među državama članicama i, prije svega, solidarnošću s osobama koje trebaju zaštitu", rekla je te pozvala institucije EU-a da nađu takvo rješenje.
Zastupnica iz redova europskih liberala (Renew Europe), Sophia IN 'T VELD pozvala je na solidarnost kao jednu od najvažnijih vrijednosti Europske unije, podsjetivši kako su se brojni Europljani našli u ulozi izbjeglice tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata. Ne slaže se sa izjavom o „lažnim izbjeglicama“, odgovorivši da se tu radi o ljudima koji, kao i svi mi, imaju pravo slijediti svoje snove.
Ska Keller iz grupacije Zelenih dodala je da se Ženevska konvencija ne smije dovesti u pitanje. No, tvrdi kako je ona već više puta prekršena. "Izbjeglice se nasilno vraćaju preko granice, premlaćeni od policajaca, napušteni na moru od obalnih straža", rekla je. Zaključuje kako Europska unija mora stati na kraj takvim postupanjima prema ljudima kao i podizanju bodljikavih žica na granicama.
Na događaje na poljsko-bjeloruskoj granici osvrnuo se zastupnik grupacije Identitet i Demokracija (ID), Jordan Bardella koji u njima vidi invaziju na Poljsku. "Situacija je jasna: nalazimo se pred operacijom destabilizacije vođenom izvana", rekao je i ustvrdio da je "naivno" ne vidjeti da današnji migranti potiču strah od nesigurnosti i terorizma.
Malin Bjork iz Ujedinjene europske ljevice stala je u obranu individualnog prava na azil, a od Europske komisije zatražila da pokrene proceduru protiv onih članica koje krše to pravo. "Vidimo nezakonite push-backove, nasilje, brutalnost u Grčkoj i Hrvatskoj, a sada i na granici Bjelorusije i Poljske", rekla je i zaključila da je odgovornost EU-a zaustaviti takva postupanja na granicama.