Globalno obećanje kojim se države obvezuju na 30 posto redukcija do 2030. godine potpisalo je pola od 30 najvećih emitera metana. Posljednji se pridružio Brazil, jedan od pet najvećih emitera, no inicijativi se nisu pridružile Kina, Rusija i Indija također u prvih pet.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je na konferenciji o klimatskim promjenama COP26 rekla kako redukcije metana neće utjecati samo na usporavanje zagrijavanja planeta, nego i da će spriječiti 200 tisuća preranih smrti i stotine tisuća slučajeva astme te spriječiti gubitke 20 milijuna tona usjeva.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će SAD predvoditi redukciju novim mjerama kojima će se zaustaviti curenje metana iz plinovoda, a vlasti će raditi na smanjenju emisija tog plina i na farmama.
SAD i EU pokrenule su ovu inicijativu u rujnu na Općoj skupštini UN-a. Tada ju je potpisalo samo 9 država, a danas ih je blizu stotinu – samo u periodu uoči konferencije u Glasgowu pod diplomatskom ofenzivom SAD-a potpisalo ju je 60 država.
Metan je bezbojni, zapaljivi plin bez mirisa koji se najviše proizvodi na smetlištima, u poljoprivredi, stočarstvu i vađenju nafte i plina. Po količini je nakon ugljikovog dioksida drugi najprisutniji staklenički plin u atmosferi te je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta.
Iako metan 80 puta snažnije zagrijava planet od CO2, on iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se ugljikov dioksid zadržava stotinama godina, stoga se smatra da će njegova redukcija imati brzi učinak na zagrijavanje svijeta.
Izvješće Ujedinjenih naroda iz svibnja sugerira da bi redukcije metana ovog desetljeća moglo utjecati na 0,3 stupnja manje zagrijavanje planeta do 2040. godine. Američki izaslanik za klimu John Kerry u utorak je u Glasgowu rekao da je metan kriv za 0,5 od ukupno 1,1 stupnja koliko se Zemlja zagrijala u odnosu na predindustrijsko razdoblje.