“Dobro je vidjeti da svi prepoznajemo da moramo zaštititi naše najugroženije građane. Složili smo se da, kratkoročno, moramo uvesti odgovarajuće mjere za borbu protiv energetskog siromaštva i zaštitu najranjivijih potrošača u EU. I također moramo zaštititi naša poduzeća”, rekao je slovenski ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec.
Ministri su pozdravili nedavni prijedlog Komisije da se ciljanim mjerama pomogne siromašnim kućanstvima i malim poduzećima, poput potpore siromašnijim stanovnicima u plaćanju računa, privremenoj odgodi plaćanja, privremenim smanjivanjem poreza i trošarina. Riječ je o mjerama koje su u nadležnosti država članica i mnoge su već poduzele korake u tom smjeru kako bi spriječile udar rasta cijena energenata na životni standard.
Međutim, kada je riječ o mjerama koje bi se trebale donijeti na europskoj razini, stvar izgleda drukčije. Devet zemalja članica, Austrija, Danska, Estonija, Finska, Irska, Latvija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka odbile su prijedlog druge skupine zemalja, koju predvode Francuska i Španjolska, da se reformira način na koji se određuju veleprodajne cijene električne energije. Zajedničkoj izjavi devet zemalja naknadno su se pridružile Švedska i Belgija.
Trenutačno, na formiranje veleprodajnih cijene najviše utječe cijena plina, a Španjolska i Francuska traže da se pri izračunu veleprodajnih cijena u obzir uzimaju kombinacija jeftinijih izvora energije, uključujući obnovljive izvore. Na taj bi se način cijena električne energije odvojila od cijene plina, čija cijena vrtoglavo raste.
Španjolska i Francuska smatraju nepravednim da cijene električne energije određuje plin na koji od ukupno proizvedene struje otpada jedna petina, dok istodobno imaju vrlo jeftine izvore poput nuklearne energije i obnovljivih izvora.
“Ne možemo podržati nijednu mjeru koja je u sukobu s unutarnjim tržištem plina i električne energije, na primjer, ad hoc reformu veleprodajnog tržišta električne energije. To nije lijek za ublažavanje trenutnih rastućih cijena energije povezanih s tržištima fosilnih goriva", kaže se u zajedničkoj izjavi devet zemalja kojima su naknadno pridružile još dvije. One u izjavi dodaju da “konkurencija između različitih izvora energije pridonosi inovacijama, sigurnosti opskrbe” te je stoga ključni element za tranziciju prema prema niskim emisijama ugljika.
Uglavnom, po pitanju energije, države članice EU-a dijele su ugrubo u tri skupine. Prva skupina se protivi državnim intervencijama na tržištu i traži da se zadrže sadašnja pravila na energetskom tržištu, druga traži reforme, a treća optužuje zelenu tranziciju i sustav trgovanja emisijama (ETS) za rast cijena energije.
U treću skupinu spadaju zemlje srednje i istočne Europe, u prvom redu Poljska, Mađarska i Češka, koje su i na prošlotjednom samitu EU-a isticale da je politika EU-a koja teži prema klimatskoj neutralnost odgovorna za sadašnji rast cijena energenata.
S druge strane, prva skupina zemalja drži da je trenutačni rast cijena energije privremen i da je glavni razlog za to brzi ekonomski oporavak od pandemije koronavirusa, koji je doveo do povećane potražnje energije, a koju nije pratila odgovarajuća ponuda.
U svakom slučaju, pitanje rasta cijena energije ponovno će biti temom ministarskog sastanka u prosincu, kao i prosinačkog sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a, a Komisija je zadužena da do tada napravi podrobnu analizu energetskog tržišta.
Milatić: Podržavamo napore da se situacija sa cijenama energenata riješi putem postojećih mehanizama
Hrvatsku je na sastanku u Luxembourgu predstavljao državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.
“Podržavamo zajedničke napore da se situacija koja je nastala u energetskom sektoru, a vezano uz porast cijena energenata, riješi putem postojećih mehanizama u svrhu postizanja otpornosti energetskog sustava”, poručio je državni tajnik Milatić.
Istaknuo je kako Hrvatska podržava uključivanje mjera za izbjegavanje isključenja s mreže i vaučere za najsiromašnije (preko socijalne naknade) te zajedničke smjernice o postupanju. Prateći daljnju situaciju, u slučaju potrebe će se prvenstveno provesti one mjere koje su u obuhvatu područja nadzora cijena ili računa te odgode plaćanja.
Također, Hrvatska smatra kako je posebno važno koristiti postojeću infrastrukturu, razviti po potrebi novu kako bi se osigurala sigurnost opskrbe, a posebno se to odnosi na razvoj energetskih skladišta. Integrirano energetsko tržište EU-a predstavlja najisplativiji način osiguravanja sigurne i pristupačne opskrbe građana EU-a energijom.
Najvažniji korak u srednjoročnoj stabilizaciji cijena energenata predstavlja povećanje investicija u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, uz primjenu fleksibilnosti i načela tehnološke neutralnosti, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.