Odluka je izglasana bez protivljenja, usprkos ranijim kritikama država poput SAD-a i Velike Britanije.
O ovoj rezoluciji raspravljalo se još devedesetih godina. Ona nije pravno obvezujuća, no može utjecati na globalne standarde.
Pravnici upućeni u klimatska pitanja tvrde kako bi im mogla pomoći u procesima koji uključuju ekološka pitanja.
Dokument su predložile Kostarika, Maldivi, Maroko, Slovenija i Švicarska, a izglasan je s 43 glasova 'za'. Suzdržane su bile Rusija, Indija, Kina i Japan. U Vijeću je ravnopravno po kontinentima zastupljeno 47 država koje se na tri godine biraju na Općoj skupštini UN-a.
Velika Britanija, kritičarka prijedloga u nedavnim pregovorima, u zadnji je čas ipak odlučila glasati za rezoluciju, a SAD trenutno nije član tog tijela.
Veleposlanica Kostarike Catalina Devandas Aguilar kazala je kako će ova odluka "poslati snažnu poruku zajednicama diljem svijeta, pogođenima klimatskim poteškoćama, da nisu same“.
Protivnici rezolucije kritizirali su njezine pravne aspekte i tvrdili da Vijeće za ljudska prava nije primjeren forum za takve dokumente.
John Knox, bivši posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš, uoči glasanja je rekao da su oni koji nisu glasali za rezoluciju "na krivoj strani povijesti“.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da godišnje zbog zagađenja ili promjena u okolišu umre oko 13,7 milijuna ljudi, odnosno 24,3 posto ukupno umrlih u svijetu.