Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za 0,7 bodova u odnosu na kolovoz, na 112,7 bodova, pokazalo je u srijedu izvješće Europske Komisije.
To je njegova najviša razina od veljače prošle godine, neposredno uoči izbijanja pandemije covida 19, kada je iznosio 113 bodova.
Najviše su poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru i maloprodaji, što se očitovalo u rastu indeksa za 3,3 odnosno tri boda.
Neznatno je ojačao i optimizam u industrijskom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,4 boda.
Očekivanja u građevinskom sektoru blago su pak pogoršana, iskazana u padu indeksa za 0,8 bodova.
Izrazitije su pogoršana očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 1,6 bodova.
Poslovni čelnici signalizirali su pak da planiraju intenzivirati zapošljavanje u nadolazećem razdoblju, pa je indeks EEI u rujnu porastao za 0,9 bodova u odnosu na kolovoz, na 111,5 bodova, što je njegova najviša razina od kraja pretpandemijske 2019. godine.
Optimistični europski potrošači
Ekonomska klima u EU bila je pak u rujnu gotovo nepromijenjena u odnosu na kolovoz, uz vrijednost ESI-ja od 116,6 bodova.
Značajnijih promjena nije bilo ni u eurozoni, čiji je indeks porastao za 0,2 boda, na 117,8 bodova.
Najviše su na oba područja poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u građevinskom sektoru, za 1,8 bodova u EU, te za dva boda u eurozoni.
Optimizam je ojačao i među potrošačima, što se očitovalo u rastu indeksa za 1,1 bod u EU, te za 1,3 boda u eurozoni.
U industriji EU-a očekivanja su bila nepromijenjena dok su u eurozoni neznatno poboljšana.
Najviše su na oba područja pogoršana očekivanja u maloprodaji, čiji je indeks pao za 2,8 boda u EU, te za 3,3 boda u eurozoni.
Splasnuo je i optimizam u uslužnom sektoru, iskazan u padu indeksa u EU za 1,4 boda, te za 1,7 bodova na području primjene zajedničke europske valute.
Poslovni čelnici i dalje planiraju pojačano zapošljavati, pa je indeks EEI porastao za jedan bod u EU, te za 0,8 bodova u eurozoni, pokazuje izvješće EK.