Konferencija o budućnosti Europe je paneuropski projekt čiji je cilj dati europskim građanima mogućnost da na događanjima i putem višejezične digitalne platforme iznesu svoje ideje kako bi trebala izgledati Europska unija.
Građani svih članica EU-a na prvom panelu do nedjelje će raspravljati o snaženju gospodarstva EU-a, socijalnoj pravdi i radnim mjestima te obrazovanju, kulturu, mladima, sportu i digitalnoj transformaciji te dati preporuke za raspravu s institucijama EU-a.
U Strasbourgu se u petak okupio prvi od četiri panela od po 200 nasumično izabranih građana Unije, no koji odražavaju raznolikost EU-a.
Iz Hrvatske će na panelima sudjelovati 12-ero građana, a za prvi je panel Martinu Zvonar (25), koja je netom diplomirala politologiju, i Frana Radačića (22), studenta filmske i televizijske produkcije i režije, izabrala agencija za istraživanje tržišta Hendal.
Martina sugerira kako bi EU trebao pojačati financiranje programa Erasmus koji omogućuje studiranje u drugim članicama Unije tako da ga se učini dostupnijim i studentima iz zemalja s nižim standardom.
"Mislim da se dosta studenata iz Hrvatske ne uključuje u Erasmus jer nemaju dostatna financijska sredstva, posebice za skandinavske zemlje. Dosta studenata to želi a ne može si priuštiti", kaže.
"Želio bih se prvenstveno uključiti u rasprave o kulturi, mladima i obrazovanju", kaže Fran i dodaje da bi želio da se hrvatsko školstvo, a i upravljanje državom, osuvremeni.
Njihove preporuke, grupirane po temama, bit će temelj za prijedloge politika i konkretno djelovanje institucija EU-a, Parlamenta, Komisije i Vijeća, koje su se obvezale djelovati u skladu s ishodom Konferencije.
Svaki od panela će delegirati 20 predstavnika koji će sudjelovati na plenarnoj sjednici konferencije i njenim radnim skupinama, a imat će i mogućnost reagirati na zaključke konferenciji, odnosno ukazati ako oni ne odgovaraju porukama građana.
"To je eksperiment bez presedana za Europsku uniju", istaknuo je belgijski europarlamentarac Guy Verhofstadt, supredsjedatelj Izvršnog odbora Konferencije koji sastavlja završno izvješće.
"Mi već putem eurobarometra, ispitivanja javnog mišljenja, tražimo mišljenje ljudi no ovo je sasvim drugo, ovo je (izravno) sudjelovanje građana u oblikovanju preporuka za budućnost Europe", rekao je najavljujući panel građana u Europskom parlamentu.
Ostala tri panela građana koji će se održati idućih vikenda u Strasbourgu bavit će se europskom demokracijom, vladavinom prava i sigurnošću, klimatskim promjenama i zaštitom okoliša, te položajem EU-a u svijetu i migracijama a njihov će se rad zaključiti u prosincu i siječnju zasjedanjima u Firenci, Dublinu, Varšavi i Maastrichtu.
Iz Europskog parlamenta neslužbeno se najavljuje mogućnost da se u raspravu o budućnosti Europe dijelom uključe i zemlje zapadnog Balkana, kandidati za članstvo u EU-u.
Na digitalnoj platformi do sada su najviše interesa građana izazvale tema europske demokracije, uključujući europske izbore s jednom zajedničkom izbornom jedinicom, zatim klimatske promjene i okoliš te ekonomija i socijalna pravda, naveo je Verhofstadt, istaknuvši da se na tom polju često pojavljuje ideja bezuvjetnog temeljnog dohotka za sve građane.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak potvrđuje da su u aktivnostima u kojima je sudjelovala najveći interes građani iskazivali za demokratske procese.
Glavak na Konferenciji o budućnosti Europe sudjeluje kao govornica na mnogim događanjima a u srpnju je na Plitvičkim jezerima organizirala događanje na temu uloge žena u budućnosti Europe.
Raspisala je natječaj za mlade od 18 do 25 godina "Kreiraj Europu budućnosti" na koji je pristiglo 65 prijava, a kao "vrijedan putokaz" izdvaja doprinos pobjednice, koja je ukazala da manji interes mladih za politiku i glasanje proizlazi iz nedovoljnog poznavanja demokratskih procesa. Pobjednica je predložila da se o njima uvede ili dodatno obrazovanje, ili da se na drugi način učine dostupnijima pa u tom smislu i privlačnijima za mlade.
"Digitalna platforma preko koje se građani mogu uključiti sjajan je alat i otvorena 'online pozornica' na kojoj otvorenije i lakše iznose svoje prijedloge i ideje", ocjenjuje Glavak.
Višejezična digitalna platforma na razini EU-a do sada je imala tri milijuna posjetitelja, izneseno je 7400 ideja, a organizirano više od 2200 događaja s 109 000 sudionika; podaci se ažuriraju na dnevnoj razini i sve je više doprinosa na platformi.
Glavak navodi da je Hrvatska do sada imala 142 doprinosa Konferenciji, što je svrstava na 14. mjestu u EU-u po broju doprinosa na milijun stanovnika što pokazuje da građani žele sudjelovati i iskoristiti mogućnost izravne participativne demokracije. Najaktivniji su na digitalnoj platformi bili muškarci kojih je 63 posto, visokoobrazovani i mladi do 30 godina.
Plenarna zasjedanja Konferencije, otvorene 9. svibnja na Dan Europe, održavat će se jednom u šest mjeseci, a na njima sudjeluju 433 sudionika - 108 zastupnika Europskog parlamenta i 108 predstavnika nacionalnih parlamenata, a ostalo su predstavnici glavnih institucija EU-a, građani, socijalni partneri i predstavnici nevladinih organizacija.
Supredsjedatelji Izvršnog odbora Konferencije su uz Verhofstadta, kao predstavnika Parlamenta, predstavnik Vijeća EU-a i Dubravka Šuica kao potpredsjednica Europske komisije.