Dogovor je postignut u vrijeme kada Washington i Bruxelles nastoje utjecati na najveća svjetska gospodarstva, uoči svjetskog samita o klimatskim promjenama u Glasgowu u studenom.
On bi mogao imati značajan utjecaj na energetski sektor, poljoprivredu i industriju zbrinjavanja otpada koji su odgovorni za većinu emisije metana.
Staklenički plin metan je drugi najveći uzrok klimatskih promjena nakon ugljikovog dioksida (CO2).
Kako bi utjecali na djelovanje po tom pitanju, SAD i EU kasnije će se ovoga tjedna obvezati na smanjenje emisije metana, povezane s ljudskom aktivnošću, za najmanje 30 posto do 2030., u usporedbi s razinama iz 2020., navodi se u nacrtu pod nazivom Global Methane Pledge koji je vidio Reuters.
"Kratak životni vijek metana u atmosferi znači da ako sada poduzmemo mjere možemo brzo smanjiti stopu globalnog zagrijavanja", navodi se u nacrtu.
U drugom se dokumentu, piše Reuters, navodi više od 20 zemalja na koje će apelirati SAD i EU da im se pridruže. Među njima su zemlje s najvećom emisijom metana, poput Kine, Rusije, Indije, Brazila i Saudijske Arabije, ali i zemlje poput Norveške, Katara, Velike Britanije, Novog Zelanda i Južne Afrike.
State Department i Europska komisija odbili su komentirati Reutersovo otkriće.
Sporazum će vjerojatno biti predstavljen u petak.
Stručnjaci kažu da sektor fosilnih goriva ima najveći potencijal za smanjenje emisije metana u ovom desetljeću popravljanjem propusnih cjevovoda ili skladišta plina, a cijena mnogih takvih popravaka nije velika. SAD i Europska unija ove će godine predložiti zakone, čiji je cilj restrikcija emisije metana.
Dogovor SAD-a i EU-a pokriva glavne izvore emisije metana, uključujući propusnu naftnu i plinsku infrastrukturu, stare rudnike ugljena, poljoprivredu i odlagališta, navodi se u nacrtu.